Jug ide u pravcu Balkana, djelovi sjevera pomjeraju se ka jugozapadu, Sicilija plovi ka kopnu, Rim se kreće ka sjeveru, Centralna Italija ka istoku.
U dalekoj budućnosti, djelovi Italije biće povezani sa Alpima, drugi sa Balkanom, a neki regioni će postati ostrva u moru. Razlog za ove potrese tla je loš položaj Italije: tektonske ploče uklještile su zemlju.
Sa juga pritiska Afrička ploča i gura je prema evropskom kontinentu. U zoni najvećeg pritiska su Alpi.Sa istoka se pojavljuje Jadranska ploča pod Italijom, zbog koje se dižu Apenini, koji se protežu od sjevera ka jugu, kao "naborani stolnjak".
Sa zapada pritiska Evropa: Korzika, koja se nalazi na Evropskoj ploči, pomjera se tri milimetra godišnje u pravcu Italije.Tako pritisnuto sa svih strana, tlo Italije se rasprslo kao staklo.
Mozaik od više miliona tona teških i kilometrima debelih "paketa" stijenja pomjera se kao slagalica. Na obodima djelova tla narasli pritisak oslobađa se u zemljotresima.
Stručnjaci samo djelimično mogu da kažu koje zone su najugroženije. Koriste, prije svega, podatke o istoriji zemljotresa. Ugrožena je cijela zemlja, ali najviše njen centar i region Bolonje.
U utorak je snažan zemljotres ponovo pogodio sjever Italije - 17 ljudi je poginulo, na stotine je teško povrijeđeno, a oko 14 000 ostalo je bez krova nad glavom. Zemljotres je bio skoro iste jačine, kao i onaj koji se dogodio samo devet dana ranije i u kojem je sedmoro ljudi izgubilo život.
Tlo u Italiji se još nije smirilo u regionu Emilija Romanja – a seizmolozi ne isključuju mogućnost novih snažnih zemljotresa - navode mediji.
(foto: blic.rs)
