Postoji veliko interesovanje stranih medija za Crnu Goru i uopšte za region Balkana, ističe Stiv Herman, urednik BBC on line redakcije.
- Crna Gora, Srbija i cijeli region Balkana je “veliko pitanje“ za strane medije i postoji interesovanje svakako. Želimo da vidimo kako će se stvari dalje razvijati. Ljudi su zainteresovani da pročitaju šta se i tamo događa, objašnjava Herman u ekskluzivnom razgovoru za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, i u današnjim uslovima je moguće biti novinar u pravom smislu te riječi, raditi u skladu sa zakonom i etičkim kodeksom. Ali, ukoliko se ne drže tih pravila, uvijek postoji rizik da, kako kaže, mediji postanu slabijeg uticaja.
-To je loše, ne samo za medije nego i za društvo, jer vi onda ne nudite informacije kojima ljudi mogu vjerovati. Internet je, recimo, promijenio tokove novinarstva. Informacija je mnogo dostupnija, lakše ju je pronaći i možete da birate iz kojih izvora ćete se informisati. Danas je više nego ikad teško građanima davati „samo jednu stranu priče“, objašnjava Herman.U intervijuu za Portal Analitika, Herman govori o tome kako tradicionalni mediji moraju da „prate“ korisnike društvenih mreža, da razumiju njihove navike, kao i da je njihovo „premještanje“ u virtuelni svijet neminovno.
ANALITIKA: U današnjem svijetu, kad globalizacija uzima danak, linija između medija i političkih partija je vrlo tanka. Da li mislite da u ovakvoj situaciji mediji još uvijek mogu da ostvaruju „društvenu odgovornost“?
STIV: Teško je generalizovati, zato što u svakom društvu postoje različiti, specifični uslovi u kojima mediji rade. Ali, ono što je važno za jedno društvo, jeste da građani imaju izvore informacija kojima mogu vjerovati, i da znaju da su to prave, istinite informacije koje su im potrebne. Dakle, gdje i postoji konekcija između političkih partija i medija - građani to uvide, jer vide perspektivu koja im ta medijska organizacija nudi.
ANALITIKA: Da li to znači da svaka zemlja mora imati dobar pravni okvir, koji će obezbijediti da novinari neometano mogu raditi svoj posao?
STIV: Da, pravni okvir je veoma važan za medije i društvo u cjelini. I danas se vodi velika debata u Britaniji o tome kako i koliko štampa i elektronski mediji treba da budu regulisani, kao i koliko je poštovanje medijske etike važno. Na to pitanje nikada nije pružen detaljan odgovor kako bi se polemika završila.
ANALITIKA: Prošle godine Britaniju je uzdrmala medijska afera poznatog lista „News of the world“, koji je bio u vlasništvu Ruperta Mardoka. I tu se pokazalo da su mediji i političke partije vrlo povezani i to nije slučaj samo u Britaniji, nego u mnogim zemljama. Da li je onda uopšte moguće baviti se istraživačkim novinarstvom, a da se pritom koriste legalni izvori informacija?
STIV: Da, moguće je koristiti isključivo legalne izvore informacije i biti istraživački novinar. Vi ste u pravu kada ste maloprije pomenuli koliko je važno imati dobar pravni okvir - novinaru je mnogo lakše kada zna do kojih informacija može doći i na koji način, šta je njemu dozvoljeno i dostupno. Novinarska dužnost je da traži prave informacije, da ih učini javnim i da na taj način „kontroliše“ političke autoritete.
ANALITIKA: Onda novinari imaju drugi problem: ako nešto zakonom nije zabranjeno, to ne znači da je i etički.
STIV: Naravno...To jeste zaista problem koji zahtijeva dublju analizu. Vidite, za svaku medijsku organizaciju je bitno da ima standarde i etički kodeks koji će poštovati. Tehnologija se danas veoma brzo mijenja i pravo ne može da sustigne sve promjene u društvu. To su situacije koje sad isplivavaju na površinu. Danas ljudi mogu, na različite načine, „ukrasti“ preko Interneta razne podatke i učiniti ih javnim. Fenomen „Vikiliks“ vam to pokazuje. Nekada je bilo nezamislivo da tolika količina podataka procuri u javnost.
ANALITIKA: Kako je danas, po Vašem mišljenju, biti novinar; da li je ova profesija, možda, potcijenjena?
STIV: To je interesantno pitanje... Mislim da je i danas moguće biti novinar u pravom smislu te riječi, raditi u skladu sa zakonom i etičkim kodeksom. Novinarstvo ima neprocjenjivu ulogu u društvu, vi to znate. Ali postoji rizik da, ukolite se ne držite tih pravila, onda postajete slabiji. To je loše, ne samo za medije nego i za društvo, jer vi onda ne nudite informacije kojima ljudi mogu vjerovati. Internet je, recimo, promijenio tokove novinarstva. Informacija je mnogo dostupnija, lakše ju je pronaći i možete da birate iz kojih izvora ćete se informisati. Danas je više nego ikad teško građanima davati „samo jednu stranu priče“...
ANALITIKA: Svjedoci smo da je popularnost socijalnih mreža - Fejsbuka i Tvitera, sve veća, a korisnici se broje milionima. Da li će uspon društvenih medija istisnuti tradicionalne medije?
STIV: Očigledno je da ljudi danas mnogo vremena provode za kompjuterom, na Fejsbuku i Tviteru. Oni zapravo vrlo malo vremena provode uz tradicionalne medije – TV, radio i štampu. Ali zadatak tradicionalnih medija jeste da „izvuku“ neku korist od društvenih mreža. Oni moraju da razumiju te korisnike, njihove navike. Ako ljudi danas primaju informacije od prijatelja, preko Fejsbuka, onda je važno da medijske organizacije to uvide i smisle način da kontaktiraju sa tom „virtuelnom“ publikom. Njihovo „premještanje“ i reklamiranje u virtuelni svijet je neminovno.
ANALITIKA: Šta su, po Vašem mišljenju, prednosti online novinarstva?
STIV: Prenos informacija je veoma brz. Povezani ste sa neograničenim brojem izvora informacija. U poređenju sa, recimo, štampom – online mediji vam nude sliku, tekst, zvuk, fotografiju, grafike, video...sve na jednom mjestu. Vijesti nijesu dostupne samo na kompjuteru, već i na mobilnom telefonu, tabletima...Saznanje da informacije možete dobiti - bilo gdje i bilo kad je veoma važno i to je glavna prednost.
ANALITIKA: Da li, po Vašem mišljenju, građansko novinarstvo može zamijeniti tradicionalnu ulogu medija, ili je „narušiti“ - jer ono ne podrazumijeva objektivno i nepristrasno izvještavanje o događajima... Da li onda svako može biti novinar?
STIV: Ljudi danas mogu da komuniciraju preko slika, videa i drugih sadržaja veoma brzo i lako. Komunikacija se isto tako može odmah objaviti. Po mom sudu, građansko novinarstvo je bitno jer publika više nije pasivna, ona može da kreira informaciju. To se ne kosi sa tradicionalnim novinarstvom, ne mijenja njegovu ulogu. Naravno, još uvijek postoji potreba za školovanim i obučenim novinarima, koji će znati kako se izvještava. Ali i oni moraju shvatiti vrijednost građanskog novinarstva i pokušati da se ujedine da njima kako bi izvještavanje bilo bolje i potpunije.
ANALITIKA: Koliko su vijesti o Balkanu - preciznije o Crnoj Gori - interesantni za Vaš medijski servis? Prije nekoliko dana ste objavili članak o protestima...
STIV: Što se tiče protesta koji su se održavali u Crnoj Gori, „BBC New night“ je producirao emisiju, a BBC online je samo prenio vijest, nijesmo učestvovali u njenom kreiranju. Mislim da je važno izvještavati o tome. Vi ste dio Evrope i učestvujete u onome što je njena budućnost. Dakle, Crna Gora, Srbija i cijeli region je “veliko pitanje“ za strane medije i postoji interesovanje svakako. Želimo da vidimo kako će se stvari dalje razvijati. Ljudi su zainteresovani da pročitaju šta se i tamo događa.
Aleksandra STANKOVIĆ
