Ni šesnaest godina od obnove državne nezavisnosti Crna Gora se nije oslobodila koncepta „ujedinitelja“, odnosno rasprave da li Crna Gora treba da bude nezavisna država i da li može samostalno opstati. Kao medijska kolonija Srbije i srpskih medijskih tajkuna koji su revnosni čuvari i pratioci velikosrpske politike, pogotovo nakon rezultata tridesetoavgustovskih parlamentarnih izbora i odluke GP URA da bude pontonski most za velikosrpske ciljeve u Crnoj Gori, navedene teze „ujedinitelja“ iz 2006. godine su se na velika vrata vratile u javni život Crne Gore. Ovoga puta je narativ inoviran kroz parole „Da bi bila vječna Crna Gora mora“, „Crna Gora će biti vječna ako“, „Crna Gora ne može biti vječna ako“ i sličnih mudrolija koje aludiraju na neodrživost suverene i nezavisne Crne Gore. Navedeni stavovi vjerno su ispraćeni od svih većih televizijskih kuća u Crnoj Gori, uključujući i javni servis, brojnih novinara i autora tzv. nezavisnih emisija i njihovih gostiju – u fokus stavljajući završene procese o kojima ne bi smjelo biti rasprave, poput postojanja nezavisne i suverene crnogorske države, postojanja crnogorskoga jezika, crnogorske istorije i kulture, kao i Crnogorske pravoslavne crkve. Rasprava se može voditi samo o tome kako poboljšati i unaprijediti njihovo stanje, ali se na dnevni red, povodom proslave obnove crnogorske nezavisnosti, ne može stavljati upitnost njihova postojanja. Primjer prihvatanja navedenoga narativa od brojnih suverenistasličan je prihvatanju narativa iz 2006. godine “prvo demokratija pa država“ – iako se demokratija ne može graditi bez države, a država bez demokratije može, o čemu svjedoče brojni primjeri savremenih država poput Srbije, Bjelorusije, Rusije, Kine, Śeverne Koreje… Zato se crnogorska javnost mora osloboditi navedenih velikosrpskih narativa ukoliko želi dosljedno i beskompromisno raditi na razvijanju crnogorske države i kulture a ne da ih permanentno dovodi u pitanje.
Da u tome otvoreno ne učestvuju samo mediji i razni društveno-politički analitičari već i crnogorski političari, govore nam brojne čestitke nekadašnjih „ujedinitelja“ povodom Dana obnove nezavisnosti Crne Gore, kako onih u opoziciji tako i onih na vlasti. Naime, predśednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović prilikom čestitke, svjesna pozicije koju obnaša a dosljedna navedenim tezama, izjavljuje: „Dan nezavisnosti će dobiti svoj puni smisao i biće prihvaćen od svih građana onog momenta kada prevaziđemo duboko ukorijenjene podjele i razlike…“ Kao što iz izjave možemo iščitati, i sama predśednica ima problema s prihvatanjem crnogorske nezavisnosti i suverenosti. Umjesto da kao neko ko uživa izvjesne privilegije nezavisne države koju predstavlja s visoke državne funkcije radi na njezinu jačanju, ona perfidno dovodi u pitanje nezavisnost i suverenost Crne Gore pozivajući se na građane i tako oslobađajući sebe odgovornosti, iskazujući tako izvjesne državničke i liderske manjkavosti ili pak zlonamjernost prema sopstvenoj državi. Predśednica Đurović dalje u čestitki navodi: „…jako je važan proces evropskih integracija koji nas motiviše da radimo na demokratizaciji društva, izgradnji pravne države i vladavini prava, što su neophodni preduslovi da bismo mogli reći da je nezavisnost bila opravdana“. Opet paradoksalno dovodeći nezavisnost u pitanje, predśednica Skupštine koja je bila protiv nezavisnosti i koja tu nezavisnost permanentno dovodi u pitanje sad je u poziciji da radi na evropskim integracijama i demokratizaciji društva kako bi ojačala nezavisnost Crne Gore. Ako vjerujemo gospođi Đurović i njenim izjavama da će raditi svim snagama na izgradnji pravne države i vladavini prava kao neophodnim preduslovima kako „bismo mogli reći da je nezavisnost bila opravdana“, u Crnoj Gori će se odigrati još jedno čudo, da će oni koji su bili protiv njene nezavisnosti, ukoliko budu dosljedni svojim izjavama i samo radili svoj posao, učvrstiti njenu nezavisnost.
Svjedoci smo da prethodna Vlada nije radila svoj posao, pa samim tim ni učvrstila crnogorsku nezavisnost. Ostaje nam da posvjedočimo da li će i nova Vlada obmanjivati građane izjavljujući jedno a radeći drugo. Tačnije, da li će u njihovu radu preovladati velikosrpski ili crnogorski građanski koncept, odnosno velikosrpske ili crnogorske teze koje se sapliću u njihovim izjavama.
