Pobjeda je još u martu prošle godine pisala o tome da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, kojim je tada rukovodio Milojko Spajić, za pružanje usluge socijalne i dječje zaštite opredijelilo 100.000 eura nevladinoj organizaciji Institut za socijalnu i obrazovnu politiku za projekte kojima se pomaže žrtvama nasilja – SOS telefon i Sklonište za žrtve trgovine ljudima. Tadašnji direktor te NVO Mitar Radonjić je dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilja, a jednom zbog samovlašća, piše u presudama Osnovnog suda u Baru i Višeg suda iz Podgorice.
U izvještaju o trgovini ljudima za prošlu godinu, Stejt department konstatuje da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država.
Kako se navodi u izvještaju, to zlostavljanje uključivalo je fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene.
"Nakon optužbi za nedolično postupanje, civilno društvo i međunarodne organizacije su prekinule sa upućivanjem žrtava u sklonište. Iako je državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv zaposlenika skloništa, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa protiv trgovine ljudima, već je
uputilo dvoje dječjih žrtava i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine – piše u izvještaju.
Stejt department navodi da iako je „zaposleni zvanično dao ostavku u avgustu 2022. godine, navodno je i dalje imao uticaj na rad skloništa“, o čemu je Pobjeda takođe pisala u nekoliko objavljenih članaka.
"Resor socijalnog staranja je prijavio nemogućnost obustavljanja licence i finansiranja skloništa, te je dodijelilo 60.000 eura za operativne troškove i 250 eura po žrtvi mjesečno. U sklonište su smještene barem dvije dječje žrtve i nakon što su vjerodostojne optužbe postale poznate. Ministarstvo nije obnovilo dotaciju skloništu nakon što je prethodna istekla u decembru 2022. godine, a Vlada je donijela odluku o otvaranju svog skloništa za djecu žrtve trgovine ljudima. Vlada je izvijestila o planovima da obnovi zgradu za novo sklonište za dječje žrtve koje će se nalaziti na istom mjestu kao i sklonište za djecu sa problemima u ponašanju, međutim radovi na obnovi nijesu bili završeni do kraja izvještajnog perioda. Do otvaranja novog skloništa za dječje žrtve nije bilo alternativnog skloništa, niti specijalizovane pomoći za žrtve trgovine ljudima. Iako je Vlada nakon vjerodostojnih optužbi pokušala organizovati udomiteljske porodice za dječje žrtve, nije uspjela da razvije konkretan plan za pružanje pomoći odraslim žrtvama", piše u izvještaju.
Stejt department navodi i da su tokom posljednjih pet godina trgovci ljudima eksploatisali domaće i strane žrtve u Crnoj Gori, kao i da su državljani Crne Gore iskorišćavani u inostranstvu.
"Trgovci ljudima su pretežno muškarci između 25 i 49 godina i članovi su organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu. Identifikovane žrtve seksualne trgovine u Crnoj Gori su prvenstveno žene i djevojke iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja Istočne Evrope", kaže se u izvještaju.
Navodi se da se žrtve eksploatišu i u ugostiteljskoj industriji: barovima, restoranima, noćnim klubovima i kafićima, a ukazuje se da se djeca, posebno romska, aškalijska i balkanskih Egipćana, tjeraju na prosjačenje.
"Romske djevojke iz Crne Gore su navodno bile žrtve prodaje za ugovorene brakove i prisiljavane na ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori, Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu. Migranti iz susjednih zemalja žrtve su prisilnog rada, posebno tokom ljetnje turističke sezone", piše u izvještaju.
U dokumentu Stejt departmenta navode se i konkretne preporuke za Crnu Goru, pa se između ostalog navodi da je neophodno uspostaviti i pružiti zaštitu žrtvama, uključujući specijalizovani smještaj, pomoć i podršku djeci i odraslim žrtvama trgovine ljudima, istražiti i krivično goniti krivična djela trgovine ljudima i adekvatno osuditi počinioce u skladu sa zakonom, te obezbijediti adekvatno osoblje i specijalizaciju policijskih službenika.
Preporučuje se i obezbjeđivanje dovoljno resursa za zaštitu žrtava, uspostavljanje standarda i smjernica i obuka i zapošljavanje osoblja za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama. Stejt department očekuje i povećanje napora u identifikovanju žrtava trgovine ljudima, provjeravanje da li se ona sprovodi u seks industriji, među migrantskom populacijom, tražiocima azila, izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim grupama.
Takođe, preporučuje se i obuka sudija, tužilaca i organa za primjenu zakona u vezi sa istragama i krivičnim gonjenjem trgovine ljudima, u što spada i prikupljanje dokaza o suptilnijim oblicima prinude i upotreba specijalizovanih istražnih tehnika.
Osim toga, Stejt department preporučuje integraciju romskih grupa u procese donošenja odluka u vezi sa zaštitom žrtava, kao i stvaranje i finansiranje pristupačnog fonda za obeštećenje uz informisanje žrtava o njihovom pravu na odštetu tokom sudskog postupka, kao i regulisanje i monitoring agencija za zapošljavanje.
U izvještaju je precizirano da vlasti u Crnoj Gori ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali i da ulažu značajne napore da to učine.
"Napori podrazumijevaju krivično gonjenje više optuženih i identifikovanje žrtava trgovine ljudima. Vlada je usvojila Nacionalni akcioni plan za 2022. godinu, dok su se koordinaciona tijela sastajala. Međutim, Vlada nije iskazala veće sveukupne napore u odnosu na prethodni izvještaj", navodi se u tekstu.
Ističe se i da nije osuđen ni jedan trgovac ljudima, dok je istovremeno reorganizovana policijska kancelarija koja se bavila istragama tih slučajeva, što je umanjilo sposobnosti za njihovo vođenje.
