Crna Gora se prema novoj listi percepcije korupcije međunarodne organizacije Transaperensi internešenal (Transparency International - TI) u 2022. godini nalazi na 65. mjestu od 180 posmatranih zemalja, što je pad za jednu poziciju u odnosu na 2021. godinu.
CPI pozicionira Crnu Goru blizu sredine tabele, sa ocjenom 45 od 100, što je tek za jedan niže od najviše ocjene (46) koju je u posljednjih 10 godina naša zemlja dobila dva puta - 2017. i 2021.
Iako ima više bodova na CPI od svojih susjeda, Crna Gora izlazi iz decenija autokratske vladavine i stagnira na CPI posljednjih pet godina, navodi Transparensi u obrazloženju rezultata.
Nova Vlada, ocjenjuju, nije ispunila očekivanja za poboljšanje institucionalnih i zakonskih okvira za borbu protiv korupcije i nastavlja sa praksom skrivanja informacija od javnosti.
"Nekoliko hapšenja zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i umiješanosti u organizovani kriminal, uključujući bivšeg šefa Vrhovnog suda, daje izvjesnu nadu da najgori kriminalci i njihovi pomagači više neće uživati nekažnjivo. Međutim, politička borba za moć koja je paralisala Ustavni sud ukazuje na to da ljudi na vlasti žele da zadrže nezavisnost pravosuđa pod političkom kontrolom i podrivaju napore u borbi protiv korupcije", navedeno je u izvješaju TI, piše Glas Amerike.
Zapadni Balkan poznat po niskoj otpornosti na organizovani kriminal
Transparensi u odjeljku svog izvještaja u kom se bavi Zapadnim Balkanom pod naslovom "Defektni demokratski procesi i procvat kriminala", ocjenjuje da je nedavna eskalacija tenzija između Kosova i Srbije povećala bezbjednosne rizike u regionu, "uključujući podrivanje prekogranične saradnje, koja je ključna za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala".
- Zapadni Balkan je poznat po svojoj niskoj otpornosti na organizovani kriminal. Zemlje su bile spore u rješavanju ovog rizika, a odgovornim institucijama još nedostaju adekvatna sredstva i nezavisnost. Transparentnije i odgovornije političko donošenje odluka, uključujući i dijalog između Kosova i Srbije, stvorilo bi klimu koja bi bila pogodnija za konstruktivno rješavanje ovog zamrznutog konflikta i omogućila sprovođenje ključnih reformi kao preduslova za integraciju u EU - navodi se u izvještaju.
Srbija
Srbija se prema novoj listi percepcije korupcije nalazi na 101. mjestu, što je pad od dva mjesta u odnosu na 2021. godinu.
Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) objavljenom u utorak u ponoć, Srbija bilježi rezultat 36 od 100, pri čemu je 100 najčistije društvo, a 0 najkorumpiranije.
Srbija je ovim nastavila kontinuirani pad koji traje od 2016. godine, kada je zabilježila prvi skok nakon takođe kontinuiranog pada od 2013.
Kosovo
Kosovo je na tabeli Transparensija o percepciji korupcije dobilo 41 poen od 100, a svrstano je na 84. od 180 mesta.
Time je nastavljen rast drugu godinu za redom, a rezultat takođe predstavlja istorijski maksimum, s obzirom na to da je bolji od 2017. godine kada je dobijena ocjena 39.
"Kosovo je postiglo napredak sa poboljšanim pravnim okvirom za finansiranje političkih i izbornih kampanja, ali će implementacija takvih reformi biti ključna u narednim mjesecima", navodi se u obrazloženju TS.
Vlada, kako dodaju, tek treba da poboljša transparentnost i da se uzdrži od bilo kakvog miješanja u pravosudni sistem.
"Iako korupcijski skandali nisu izašli na vidjelo u protekloj godini, to ne znači da je korupcija pod kontrolom", ocijenjeno je, pored ostalog, u izvještaju.
Na Zapadnom Balkanu, Sjeverna Makedonija bilježi 40 od 100 bodova i rast za jedno mjesto u odnosu na 2021, pa je tako sada 85.
Bosna i Hercegovina ima 34 boda. sa padom u posljednjoj godini za mjesto - na 110.
Albanija bilježi rezultat od 36 i napredak za jedno mjesto na 101. poziciju.
Svijet: Hitno potrebna akcija
Dajući globalnu ocjenu za 2022, Transparensi navodi da je da većina zemalja ne uspijeva da zaustavi korupciju.
- Globalni prosjek ostaje nepromijenjen više od jedne decenije na samo 43 od 100. Više od dvije trećine zemalja ima ispod 50, dok je 26 zemalja palo na najniže rezultate do sada. Uprkos zajedničkim naporima i teškom dostignućima nekih, 155 zemalja nije postiglo značajan napredak u borbi protiv korupcije ili su u padu od 2012 - navodi se u uvodu izvještaja.
Globalni mir se, dodaju, pogoršava već 15 godina.
"Korupcija je bila i ključni uzrok i rezultat ovoga", ocjenjuje TI.
"Korupcija podriva sposobnost vlada da zaštiti ljude i narušava povjerenje javnosti, provocirajući sve više i teže kontrolisati bezbjednosne prijetnje. S druge strane, sukob stvara mogućnosti za korupciju i podriva napore vlada da je zaustave", istaknuto je u izvještaju.
Ocjenjuje se i da čak i zemlje sa visokim indeksom potrošačkih cijena igraju ulogu u prijetnjama koje korupcija predstavlja za globalnu bezbjednost.
"Decenijama su pozdravljali prljavi novac iz inostranstva, dozvoljavajući kleptokratama da uvećaju svoje bogatstvo, moć i destruktivne geopolitičke ambicije. Lideri mogu da se bore protiv korupcije i promovišu mir odjednom. Vlade moraju da otvore prostor za uključivanje javnosti u donošenje odluka – od aktivista i vlasnika preduzeća do marginalizovanih zajednica i mladih ljudi", izjavio je direktor Transparensi internešenal Denijel Erikson.
Zaključuje da u demokratskim društvima, ljudi mogu da dignu svoj glas da pomognu u iskorjenjivanju korupcije i zahtijevaju bezbjedniji svijet za sve nas.
Šta je Indeks percepcije korupcije (CPI)
CPI je najrasprostranjenija globalna rang lista korupcije u svijetu, navode autori izvještaja.
Njime se mjeri koliko se javni sektor svake zemlje smatra korumpiranim, prema mišljenju eksperata i poslovnih ljudi, a rezultat svake zemlje je kombinacija najmanje tri izvora podataka iz 13 različitih istraživanja i procjena korupcije.
Ove izvore podataka prikupljaju različite renomirane institucije, uključujući Svjetsku banku i Svjetski ekonomski forum.
