U užem izboru za nagradu najboljeg evropskog udžbenika – BELMA ove godine našle su se i crnogorske Čitanke za srednje stručne škole (za prvi, drugi i treći razred), čiji su autori Svetlana Jovetić-Koprivica, Svetlana Kalezić-Radonjić, Radoman Čečović i Miroslav Minić.
Žiri je selekciju napravio između 60 nominovanih udžbenika iz 13 evropskih zemalja, od prirodnih do društvenih nauka, uzimajući u obzir i različite formate poput igara, časopisa, radnih listova i bukvara.
Pobjednik će biti proglašen 15. oktobra na Frankfurtskom sajmu knjiga, a da li očekuju nagradu, po čemu se ove Čitanke razlikuju od standardizovanih, te koliko je ova nominacija od značaja i za naš obrazovni sistem, za Portal Analitika govori jedna od autorki, profesorica crnogorskog jezika i književnosti Svetlana Jovetić-Koprivica.
Inoviranje u skladu sa potrebama ovdašnje učionice
“Prilika da se nađemo u najužem izboru za najbolji evropski udžbenik pričinjava nam ogromno zadovoljstvo”, kazala je Jovetić-Koprivica.
To je, smatra ona, pokazatelj da ima predanih, posvećenih, kreativnih tvoraca udžbeničke literature.
“A može biti naznaka istinske potrebe da se oslanjamo na sopstvene snage i inoviramo u skladu sa potrebama ovdašnje učionice i njenih potreba”, poručuje Jovetić-Koprivica.
Kako ističe, ako pažljivo pogledamo selektovanu udžbeničku literaturu i uzmemo u obzir da se među izdavačima nalaze oni čija udžbenička literatura uživa izuzetan ugled, ovakav odabir žirija, koji čine stručnjaci iz te oblasti vrlo imponuje i izdavačkoj kući, urednicama, koautorima.
“A vjerujem recezentskom timu i svima koji su posredno i neposredno uključeni u kreiranje Čitanki za I, II, III razred srednjih stručnih škola”, dodala je profesorica crnogorskog jezika i književnosti.
Od predatog rukopisa do objavljenog udžbenika dug put
Sagovornica Analitike podsjeća da je rad na Čitanci sa elemetima teorije književnosti obavio autorski tim, koji uz nju čine i: dr Svetlana Kalezić-Radonjić, profesori Radoman Čečović i Miroslav Minić.
“Uređivala je Nađa Durković, nešto duže od godinu dana”, dodala je naša sagovornica.
Rad na ostalim udžbenicima obuhvatio je, kako je kazala, višemjesečni angažman na pripremi rukopisa koji je blagovremeno predat na konkurs Zavoda za udžbenike i nastavna srestva.
“Naravno, od predatog rukopisa do objavljenog udžbenika neophodno je preći prilično intenzivan odnos preispitivanja metodološkog instrumentarija, evaluacije sadržaja, usaglašavanja sa zahtjevima urednice, recezenstkim mišljenjima i sugestijama. To je moguće samo uz britak urednički um kakav ima urednica Zavoda za školstvo Nađa Durković ili, kasnije, vještu ruku Lide Vukmanović-Tabaš”, kaže Jovetić-Koprivica.
Kreiranje alata u službi znanja
Njihov krajnji cilj je, kako dodaje, kreiranje valjanog alata koji će biti u službi sticanja znanja.
“Jedan od ciljeva koji smo svakako postigli jeste pružanje mogućnosti učenicima da stiču odgovarajuća znanja i vještine koje će im omogućiti polaganje završnog ispita nakon trogodišnjeg školovanja i eksterne mature nakon četvorogodišnjeg školovanja”, dodala je Jovetić-Koprivica.
Proces kreacije
Sagovornica Analitike pojašnjava da je prvi i osnovni kriterijum kada je u pitanju odabir obrađivanog materijala - saglasnost sa predmetnim programom.
“Nakon toga se autorski tim opredjeljuje za segmente koji se sastoje od pitanja, kreativnih zadataka, zanimljivih poveznica, upućivanja učenika na otkrivanje umjetnosti kao najvišeg oblika čovjekovog postojanja i trajanja”, ističe Jovetić-Koprivica.
Prema njenim riječima, nije jednostavno đacima ponuditi udžbenik koji ima kapaciteta da bude omiljeni.
“Međutim, imajući u vidu da je ovo vrijeme Instagrama i da se komunicira u vizuelnom formatu, imali smo sreću da na ovim udžbenicima sarađujemo sa vrhunskim ilustratorima Slađanom Bajić-Bogdanović, Romanom Đuranovićem, Anom Pejović. Poseban je osjećaj vidjeti da kreacija u koju ste uložili nekoliko godina života pronalazi put do učenika i nastavnika, da služi jednoj svetoj svrsi, a to je sticanje znanja”, napominje Jovetić-Koprivica.
Dugovječnost udžbenika
Komentarišući koji vremenski interval treba da prođe do dopunjavanja njihovih udžbenika novim materijalom, profesorica crnogorskog jezika i književnosti smatra da sa intervencijama u tom pravcu valja početi već nakon pet do šest godina.
“Nakon četiri godine možemo govoriti o mjerljivosti postignuća i naravno smatramo dobrodošlim sve komentare i sugestije”, kaže Jovetić-Koprivica.
Ukazuje da je postavka ovih čitanki zasnovana ne samo na školskom, već i na životnom iskustvu.
“Vjerujemo da je taj njihov kvalitet posebno prepoznat”, zaključuje sagovornica Analitike.
