Evropskoj i modernoj Crnoj Gori je više nego ikada potrebna državnička mudrost i njegova vizija modene Crne Gore, da nas opomenu i podsjete kako nas opsjednutost nerealnim političkim ambicijama može skupo koštati. Potreban je i čudotvorčev blagoslov, blagoslov Sv. Petra Prvog, poziv na građanski mir i iskorjenjivanje podjela koje podrivaju naše jedinstvo i mogu biti fatalne za naš evropski put – kazala je Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin, otvarajući izložbu Dimitrija Popovića u kolašinskom Zavičajnom muzeju.
Ona je zahvalila velikom umjetniku što svojom izložbom podstiče na razmišljanje o prošlosti bez čije spoznaje ne možemo trezveno razmišljati o sadašnjosti niti donositi odluke za budućnost
Izložbom je Popović, Cetinjanin koji živi u Zagrebu, slikar i pisac od autoriteta i traženosti, predstavio grafičke mape „Čudotvorac Cetinjski“ i „Kralj“. Prva je posvećena obilježavanju jubileja, 190 godina od smrti Petra I Petrovića Njegoša, i predstavljena je sa deset kompozicija inspirisanih svjetovnim i duhovnim djelovanjem ove impresivne ličnosti crnogorske istorije. Grafička mapa „Kralj“ je sinoć prvi put predstavljena u Crnoj Gori, a posvećena stogodišnjici smrti kralja Nikole i sadrži deset grafičkih listova u tehnici litografije i sito štampe. Oba projekta su rezultat podrške i razumijevanja Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu i njegovog prvog čovjeka Danila Ivezića, rodom Kolašinca.
Dimitrije Popović je podsjetio da se tradicija ne nasljeđuje, nego stvara, i da se na tome mora dosta i stalno raditi.
- Održavanje svijesti o tradiciji traži mnogo rada. Na tom planu su i nastala ova dva projekta koja pokazuju kontinuitet kulture i prisustvo knjige. Potvrđuje se specifičnost crnogorskog bića kod kojeg je i u najtežim i najsurovijim uslovima za opstanak, potreba za kulturom postojala kao nešto najbitnije. Tako se čuvalo nacionalno biće, njegova vitalnost i smisao – kazao je Popović.
On je objasnio da grafičke mape pričaju o tradiciji, gdje se kroz značajne ličnosti crnogorske istorije, ističe specifičnost crnogorske kulture i istorije.
- Kontekstualizacija likova objašnjava njihovu dimenziju personalnosti koja ih je i zabilježila u istoriji. Kod Svetog Petra sam koristio par portreta koji su sačuvani, tako da ćete uočiti dimenziju mističnog i religioznog. Kralj Nikola živi drugo vrijeme i drugi kontekst pa likovni jezik vezan za njega ima svjetovnu dimenziju istorije modernog doba – objasnio je Popović.
Danilo Ivezić, tajnik Crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu, u svojim kulturnim projektima i zamislima nikada ne zaboravlja svoj rodni grad. Podsjetio je da je Dimitrije Popović jedan od pojedinaca koji su obilježili i koji obilježavaju prostor i vrijeme u Hrvatskoj.
- Crnogorska nacionalna zajednica sa njim radi dosta projekata. Sa ove dvije grafičke mape mi pričamo o Crnoj Gori. Pričamo o tome što nastojimo u Hrvatskoj sačuvati i javno prezentovati. Sa ponosom možemo reći da ono što radimo postaje sastavni dio kulture Hrvatske i postaje njen integralni dio. Ne smatramo da ovakve stvari radimo kao nacionalna manjina. Radimo ih prvenstveno u okviru same države u kojoj smo izabrali da živimo – poručio je Ivezić.
Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i nekadašnja kustoškinja Zavičajnog muzeja u Kolašinu, zahvalila je Dimitriju Popoviću i Danilu Iveziću što će izložene crnogorske mape biti poklonjene Kolašinu i biće dio zbirke slika Zavičajnog muzeja. Pored „Čudotvorca cetinjskog“ i „Kralja“ na poklon su dobili i mapu „Oktoih“ nakon izložbe koju je Dimitrije Popović imao u Kolašinu 2015. godine.
