Istina je kako je izbori u redovnom terminu trebalo da budu održani koji mjesec kasnije, no španska vlast time se odnijela prilično odgovorno prema onome što je bila poruka birača. Sada je tako ključno, a za mnoge i nelagodno pitanje da li će Španija postati nova evropska država kojom će zavladati ultra-konzervativne strukture.
Podsjetimo, u proteklom periodu, većinu u oba doma španskog parlamenta činili su socijalisti Pedra Sančeza (PSOE), zajedno sa ljevičarskim partijama Podemos i Sumar. Upravo iz ta tri bloka dolaze i ministri u aktuelnoj Sančezovoj vladi.
Na ovim izborima, PSOE predvodiće, očekivano, Sančez, a njegove glavne rivale iz konzervativne Narodne stranke (PP) Alberto Nunjez, koji je u aprilu izabran za čelnika te partije.
Sva posljednja ispitivanja javnog mnjenja govore kako je pojedinačno najjača PP. Zavisno od ankete, njima se daje od 32 do 34,5 odsto glasova. To bi predstavljalo ogroman rast podrške za partiju koja je na prethodnim parlamentarnim izborima imala nešto više od 20 procenata glasova.
Slijede socijalisti (PSOE) sa podrškom između 23,5 i 27,9 procenata ispitanika. Najstarija španska politička partija je na prethodnim parlamentarnim izborima imala podršku oko 28 odsto glasača.
No, ono što onespokojava jeste činjenica kako radikalna desnica u međuvremenu nije oslabila. Naime, nacionalisti iz Voxa – prema istim anketama – na izborima bi mogli imati od 13,5 do 16,5 odsto glasova. To znači da nije daleko scenario prema kojem bi nakon julskih izbora Vladu mogli sastaviti PP i Vox.
Da li će socijalisti u preostalih mjesec i po moći do osjetnijeg rasta podrške – to baš i nije realno očekivati. Pritom, istraživanja govore da su za sada, zajedno sa partnerima, daleko od potrebne većine glasova. Naime, listi Sumar, zavisno od istraživanja, daje se od 9,5 do 10,5 odsto. Sa druge stranke, Podemos bi mogao imati između četiri i pet odsto. U slučaju da izađu zajedno kao ljevičarska koalicija – podržalo bi ih između 13,5 i 16,5 odsto ispitanika.
Ne treba, naravno, smetnuti sa uma ni to da će u novom sazivu parlamenta biti i ljevičara i konzervativaca iz Katalonije, Baskije, Galicije, Kantabrije i sa Kanarskih ostrva, koji su u dosadašnjem sazivu imali oko 40 od gotovo 350 poslaničkih mjesta u Kongresu.
Koje će liste učestvovati na izborima biće poznato 26. juna, a pravo glasa imaće oko 37,5 miliona birača.
