Damjanović je još 23. marta 2018. godine podnio Skupštini prijedlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, uvode otvorene liste i individualne kandidature. Damjanović je prijedlog podnosio parlamentu nekoliko puta, ali ga predsjednik Skupštine Ivan Brajović nikada nije uvrstio u dnevni red, niti je parlamenatrana većina glasala za to.
- DPS je prije petnaestak dana podnijela ponovo u proceduru prijedlog Zakona o izboru odbornika i psolanika. Očekujem da moj prijedlog ima ravnopravan tretman i da nema diskriminacije u odnosu na ustavno pravo poslanika da predlažu zakone – kazao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, ukoliko bi oba predložena zakona imala ravnopravan tretman, to bi značilo da će poslanici, kako je kazao, konačno, nakon više od dvije godine, raspravljati o njegovom prijedlogu izmjena izbornog zakona.
- Možemo čak i objedinjeno raspravljati o ta dva prijedloga – dodao je Damjanović.
Damjanovićev prijedlog potpisali su poslanici Demokrata, Demokratskog fronta i Ure, što je od njih tražio nezavisni odbornik u Budvi Stevan Džaković. DF je obavijestio Brajovića da podržava Damjanovićev prijedlog i podsjetio da je do sada na sedam sjednica parlamenta glasao za proširenje dnevnog reda, kako bi bio uvršten i taj prijedlog i kako bi se o njemu raspravljalo.
Sada je, međutim, u skupštinskoj proceduri, drugi put, Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika. Taj tekst radila je Radna grupa 1 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavsta. Vladajuća koalicija prvi put ga je Skupštini predložila u decembru prošle godine, ali je povučen iz procedure jer nije bilo dvotrećinske većine za njegovo usvajanje. U tom obliku vlast ga je nudila opoziciji kao platformu za nastavak dijaloga, a krajem maja ga ponovo procesuirala parlamentu.
Prijedlog novog „krovnog“ izbornog zakona predviđa punu profesionalizaciju Državne i opštinskih izbornih komisija, mogućnost individualnih kandidatura, 40 odsto žena na izbornim listama...
Dijalog vlasti i opozicije o ovom zakonskom prijedlogu nije ostvaren, iako je do parlamentarnih izbora svega nekolika mjeseca. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović organizovao je sastanak početkom juna sa predsjednicima svih parlamentarnih partija, kako bi počeo dijalog o izbornim uslovima i izbornom ambijentu, ali je opozicija bojkotovala. Na sastanak nije došao nijedan opozicioni lider. Brajović je tada kazao da je tekst izbornog zakona poslat Venecijanskoj komisiji i da bi ona trebalo da saopšti svoj stav do kraja jula.
Nijedan od predloženih izbornih zakona ne može biti usvojen ako ne dobije dvotrećinsku podršku u parlamentu.
Laličić: Opozicija imala kad da doprinese pripremi izbornog zakona
- Opozicija je imala više puta priliku da učestvuje i doprinese pripremi izbornog zakona, ali su u kontinuitetu odbijali da rade u Odboru za izbornu reformu i mijenjaju krovni izborni zakon, iako se često pozivaju da je on razlog pobjeda DPS-a na izborima. Riječ o unaprijed pripremljenom alibiju za izborni poraz jer je opozicija svjesna svoje inferiornosti u odnosu na DPS kako u programskom, tako i u kadrovskom smislu – kazala je za Pobjedu Jovanka Laličić, poslanica DPS-a, poručujući da bi trebalo podržati prijedlog izbornog zakona koji je Skupštini procesuirala vladajuća koalicija.
- Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva formirala je Skupština i u njegovom radu učestvovali su i predstavnici vlasti i opozicije. Prijedlog Zakona o izboru poslanika i odbornika pripremljen je u saradnji sa NVO i akademskom zajednicom, i u saradnji sa ekpertima OEBS/ODIHR-a čiji su prijedlozi i preporuke u potpunosti prihvaćene i implementirane osim one koja se odnosi na izmjenu Ustava. Riječ je o savremenom zakonskom tekstu koji uvodi brojne novine u ovu materju i vjerujemo da ga kao takvog treba podržati – dodala je Laličić.
