Piše Radule Novović:
Ali jeste neobično. Posebno - djeci. Njima, je, siguran sam, veoma teško. Više i ne govore: "A kad ćemo napolje?". Nema dječje igre, ne čuje se dječja graja, ni na Pristanu, ni na Trešnjeviku, ni u Igalu, ni na Gorici, ni na Trebjesi... Pominjem ova mjesta jer me podsjetio na neke toponime, u sjajnom "pismu iz Italije" naš ambasador u Vatikanu, prethodne sedmice...Neki od tih toponima koje pominje su, znam to, dio njegovog djetinjstva ( i mojeg), pa mi je njegov tekst pobudio lijepa sjećanja. Zahvalan sam mu na tome.
Pominjem ovo jer se svi, valjda, djetinjstva sjećamo po nekim ljudima i po nekim mjestima. I po dragim knjigama.
Zato je ovo što nam je priredio Covid 19, dobra prilika da se i mi i naša djeca vratimo nekim dragim, a pomalo zaboravljenim navikama, odnosno knjigama. Dakle, da čitamo našoj djeci: popodne, predveče, pred spavanje, nije bitno kad, samo da im čitamo. Da uživaju u onom što im čitamo, ali i u našoj blizini i našim glasovima.
Sad im se, rasterećeni od raznih obaveza, možemo u potpunosti posvetiti. A to je ono što oni najviše vole.
Već preko pedeset godina, Međunarodni dan dječje knjige obilježava se drugog aprila, na dan rođenja Hansa Kristijana Andersena. Ovaj praznik dobija posebno značenje u trenutnoj situaciji, budući da usljed pandemije sve duže ostajemo kod kuće, zajedno sa svojim porodicama. To je prilika da provodimo više kvalitetnog vremena sa našom djecom. Jer im vrijeme, pažnju i ljubav ne možemo kupiti. A knjiga je jedan od najljepših povoda da se porodica okupi.
"Riječi u poeziji i pričama su hrana. Ne hrana za tijelo, koja će vam napuniti stomak. Ali su hrana za duh i dušu." Ovako se djeci širom svijeta obratio slovenački književnik Peter Svetina, u svojoj poruci povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige. I zaista, isto kao što ćemo uraditi sve da nam djeca ne ostanu gladna, jednako moramo brinuti i o tome da njihova duša dobije ono što joj je potrebno za razvoj.
Aktuelna zdravstvena kriza, koja je zahvatila cio svijet, daje novu vrijednost dječjim knjigama. Ovih dana su na Amazonovoj listi najprodavanijih knjiga većinu mjesta zauzele upravo knjige za djecu, koje roditelji sada kupuju više nego ikad. Najveća platforma za prodaju audio-knjiga, "Audible", donijela je odluku da audio-knjige za djecu učini besplatnim tokom trajanja pandemije. Dječji pisci već su napisali nekoliko knjiga i slikovnica koje mališanima na zabavan način objašnjavaju kako da se zaštite od virusa.
Treba da imamo u vidu da ovo nije samo pitanje zabave ili razbibrige. Djeca koja više čitaju postižu bolje rezultate u školi. Čitanje knjiga podstiče inteligenciju i misaone sposobnosti, obogaćuje vokabular i pismenost, jača koncentraciju, empatiju, kreativnost i smanjuje stres. Kvalitetno književno djelo ima praktičnu psihološku vrijednost: ono priprema dijete za život, upoznaje ga sa različitim životnim istinama i pogledima na svijet.
Zato, ako već nijeste, već danas počnite da svome djetetu čitate njegovu omiljenu bajku. Čitajte zajedno, recimo, "Maloga princa" ili "Alisu u zemlji čuda". Ili, "Robinzona". Ja to mojima čitam ovih dana. Čitam i Živka. Doduše, Živko ne piše bajke, već istorijske istine, ali lijepo piše, pa zvuči kao da čitam bajke.
Kada se u budućnosti budete sjećali ovih dana, biće vam drago što vam je dijete provelo vrijeme uz knjigu, umjesto uz igrice ili rijaliti programe. Od ovih, prvih koraka, znamo, mnogo toga zavisi.
U svakom slučaju, djeci ove dane možemo učiniti lijepim. Čak posebnim. Kojih će se, po dobru, po zajedničkim trenucima provedenim u kući, sa svojom porodicom, sjećati cijelog života.
Neka ih se sjećaju i po čitanju prije spavanja.
