U protekle četiri godine, uključujući izbore i popis stanovništva, građani Crne Gore imali su priliku da nauče važne lekcije koje oblikuju njihov politički, društveni i ekonomski život.
Ovo su deset ključnih saznanja:
1. Važnost državnosti Crne Gore: Nakon dugogodišnje pasivnosti, građanski orijentisana većina shvatila je da je ona sama odgovorna za očuvanje državnosti kao temeljnog preduslova nacionalnog opstanka. Garant državnosti nije u zapadnim saveznicima, NATO-u ili EU, već u građanskoj, multietničkoj i ekonomski prosperitetnoj Crnoj Gori.
2. Etničke podjele i rizici koje one nosi: Popis stanovništva i političke kampanje istakli su potrebu suočavanja s pitanjima etnonacionalnog identiteta. Polarizacija društva postala je vidljiva u svim sferama života, što već sada jeste problem, koji bi u budućnosti mogao da bude mnogo veći. Ipak, formiralo se snažno građansko crnogorsko jezgro koje čine Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati i Albanci koji nemaju drugu domovinu osim Crne Gore.
Crnogorstvo se iskristalisalo kao ideološka i moralna kategorija, s prioritetom očuvanja Crne Gore kao građanske države.
3. Snaga malignih uticaja: Novi geopolitički izazovi i istorijske regionalne pretenzije pokazali su se kao ozbiljna opasnost za opstanak Crne Gore. Građani su shvatili da opasnosti od spoljnih uticaja neće nestati samo ulaskom u NATO, ili u EU.
Potreban je ozbiljan i dugoročan pristup u odbrani od ekspanzionističkih tendencija i kleronacionalizma, posebno dok su u regionu prisutne politike koje ugrožavaju stabilnost Crne Gore.
4. Demokratska tranzicija nije jednostavna: Iako je postojala snažna želja za promjenama, građani su uvidjeli da demokratizacija i politička tranzicija donose mnoge izazove, uključujući nestabilnost i političke krize.
Međutim, pozitivno za dalji razvoj demokratskih procesa je to što je crnogorski građanski blok prvi put djelovao bez jakog lidera. Ovo ukazuje na zrelost političke scene i spremnost građana da se ujedine oko zajedničkih vrijednosti, umjesto da se oslanjaju na pojedinačne figure.
5. Potreba za nezavisnim institucijama: Političke turbulencije naglasile su važnost nezavisnih institucija koje nisu podložne partijskim uticajima, posebno u sudstvu i bezbjednosnom sektoru. Najveći izazov predstavlja sprečavanje da institucije padnu pod uticaj spoljnih službi i kriminalnih grupa. Nažalost, upravo to se desilo Crnoj Gori.
Obnova institucija biće dugotrajan proces, u kojem EU može igrati značajnu ulogu, iako se u ovih proteklih četiri godine pokazalo da nijesu na pravi način razumjeli političke promjene u Crnoj Gori.
6. Građansko društvo ima ključnu ulogu: Nevladine organizacije, slobodni mediji i aktivisti pokazali su kroz svoje djelovanje koliko je važno da civilni sektor nadgleda vlast i informiše javnost. Pokazalo se da mnoge nevladine organizacije i mediji, koji su bili finansirani od zapadnih donatora, kroz fingiranu borbu protiv korupcije i zalaganje za "pomirenje", u stvari sprovode agendu "Srpskog sveta".
Građani su prepoznali značaj transparentnosti i kritičkog promišljanja u društvu. Crna Gora raspolaže snažnom intelektualnom elitom, i u zemlji i u dijaspori, kao i razvijenom građanskom političkom scenom. Ključno je da oni zajednički djeluju kako bi se suprotstavili negativnim uticajima i očuvali demokratske vrijednosti.
7. Socijalno-ekonomska pitanja su podjednako važna kao i politička: Iako su političke promjene često bile u centru pažnje, ekonomski napredak, zapošljavanje i životni standard ostaju prioriteti. Protekli period pokazao je da stvarne ekonomske reforme moraju biti dio ozbiljnih politika i ozbiljnih vlada, kako bi se izbjeglo dalje osiromašenje i zavisnost od spoljašnjih faktora.
Nažalost, suočeni sa stalnim padom životnog standarda zbog galopirajuće inflacije i urušavanja zdravstvenog sistema i drugih oblika socijalne zaštite, građani su osjetili pogubne posljedice populizma i nerealnih obećanja.
8. Važnost političkog kompromisa uz očuvanje državnih interesa: Politička dešavanja pokazala su da je kompromis unutar građanskog bloka neophodan za opstanak države i opšte dobro. Međutim, istovremeno se pokazalo da ne smije biti kompromisa s onima koji su pod uticajem stranih centara moći i kojima je, uprkos privlačnim pričama o "pomirenju", bliži Beograd od Podgorice.
Suverenitet inacionalni interesi Crne Gore su iznad svega i bilo kakav politički kompromis sa akterima koji su pod kontrolom spoljnih faktora je neprihvatljiv.
9. Mobilizacija mladih je ključna za budućnost: Izbori su ukazali na potrebu da se mladi uključuju u politički život Crne Gore.
Osnaživanje mladih lidera i njihovo aktivno uključivanje u donošenje odluka koje će oblikovati budućnost zemlje, je dugotrajan proces, ali u crnogorskom građanskom bloku već postoji mlada intelektualna elita koja snažno utiče na politička dešavanja i može da preuzme takvu ulogu.
10. Dijalog sa susjedima i evropske integracije: Uprkos unutrašnjim izazovima, evropski put Crne Gore ostaje važan cilj, jer nudi perspektivu stabilnosti i prosperiteta. I pored toga što neki politički akteri nijesu shvatili značaj dobrih odnosa sa susjedima, činjenica je da naš put u EU vodi preko Hrvatske.
Ova pitanja će oblikovati buduće političke procese, ekonomske reforme i društveni razvoj Crne Gore, potvrđujući da se demokratija i napredak grade kroz zajedničke napore i iskustva.
