Inspektori Uprave za inspekcijske poslove prekršajno su kaznili Muzej savremene umjetnosti Crne Gore sa 5.000 eura, a direktor ove ustanove Vladislav Šćepanović moraće da plati kaznu od 250 eura. To je rezultat inspekcijskog nadzora zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama, odnosno, zbog nezakonitog ugovora sa firmom „ARTELab“ iz Beograda, koji je Muzej sklopio za potrebe predstavljanja Crne Gore na ovogodišnjem Bijenalu umjetnosti u Veneciji.
Inspekcijski nadzor obavljen je dva mjeseca nakon što je Pobjeda u rubrici Kultura objavila tekst pod naslovom „Šćepanović, u žurbi, kršio zakon i hiljade eura potrošio na autore izvan Crne Gore“. Podsjetimo, u istraživačkom tekstu od 8. jula objavili smo da je Muzej savremene umjetnosti Crne Gore potrošio najmanje 160.734 eura za predstavljanje Crne Gore na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, a od te sume su desetine hiljada eura otišle na honorare i razne naknade autorima iz Srbije, Evrope i svijeta.
DOGOVOR
Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović skoro 30.000 eura potrošio je za građevinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi „ARTELab“ iz Beograda. Kršeći Zakon o javnim nabavkama, jer je Muzej bio dužan da raspiše tender i kroz proceduru jednostavne nabavke odabere najboljeg ponuđača, Šćepanović je taj posao povjerio firmi koju je osnovala studentkinja geštalt psihoterapije Milica Krstić. Firma je osnovana 11. decembra 2023, u jeku priprema Crne Gore za Bijenale, a dvije fakture su od Muzeja naplaćene u januaru i februaru ove godine. Jedna, u iznosu od 25.882,21 eura, odnosila se na „uslugu nabavke scenskog materijala i izradu izložbe, produkciju izložbene instalacije u paviljonu Crne Gore u Veneciji“. Druga faktura, u iznosu od 2.245 eura, odnosila se na „izradu projektne dokumentacije i totema, za učešće Crne Gore na Venecijanskom bijenalu“. Nakon što je u aprilu završeno zvanično otvaranje crnogorskog paviljona na Bijenalu, firma „ARTELab“ je zatvorena u maju ove godine.
Pretražujući javne registre, ali i dokumentaciju koju smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Pobjeda je, podsjetimo, otkrila da je firmu „ARTELab“ zapravo iz sjenke osnovao beogradski arhitekta Predrag Krstić, suprug Milice Krstić, koji je sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore sklopio dva ugovora o djelu. Prvi, u iznosu od 3.200 eura neto, sklopljen je 18. decembra 2023. godine, a odnosio se na izradu glavnog i izvođačkog arhitektonskog projekta za radove u paviljonu Crne Gore u Veneciji. Drugi ugovor Krstić je sklopio 2. aprila 2024. godine i obavezao se da za 3.361 euro izvrši tehnički nadzor građevinsko-zanatskih radova u paviljonu Crne Gore u Veneciji. Dakle, radova koje je sam projektovao i koje je izvela njegova firma „ARTELab“.
DOKUMENTACIJA
Inspekcija za javne nabavke Uprave za inspekcijske poslove pokušala je i krajem jula da obavi inspekcijski nadzor u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore, ali im to nije pošlo za rukom jer je službenik za javne nabavke MSUCG bio na godišnjem odmoru. Inspektorke Ana Žugić i Dragana Borozan potom su obavile nadzor 4. i 9. septembra, a sudeći po odgovorima na pitanja Pobjede, pogledale su cjelokupnu finansijsku dokumentaciju koja je u najvećem dijelu bila dostupna i Pobjedi, preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Između ostalih transakcija, inspektorke su potvrdile da je Muzej savremene umjetnosti izvršio spornu nabavku „u vrijednosti od 25.800 eura bez uračunatog PDV-a, direktnim dogovorom sa firmom ’ARTELab’ iz Beograda“. Da stvari budu jasnije, Zakon o javnim nabavkama dozvoljava direktnu pogodbu, bez raspisivanja tendera, samo za nabavke do 8.000 eura.
"Na taj način je subjekat nadzora (Muzej savremene umjetnosti) postupio suprotno članu 27, stav 2 i počinio prekršaj iz člana 211, stav 1, tačka 1 Zakona o javnim nabavkama za koje će inspektor izdati prekršajni nalog i to za pravno lice u iznosu od 5.000 eura i odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 250 eura", saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Direktor Muzeja savremene umjetnosti Vladislav Šćepanović u dva navrata je, podsjetimo, izbjegao da odgovori na Pobjedina pitanja o kršenju Zakona o javim nabavkama, a nije ni odgovorio zašto je posao od skoro 30.000 eura povjerio firmi koju je osnovala studentkinja geštalt psihoterapije. Pokušao je da prikrije njenu povezanost s arhitektom Predragom Krstićem, tako što je uglavnom ignorisao pitanja o referencama i dosadašnjem iskustvu firme „ARTELab“. Nije mu bilo nepoznato da je firma osnovana krajem 2023. godine, a ustvrdio je kako nije znao da je ugašena u maju 2024. godine. Da je sve bio dobro dogovoren dil Šćepanovića sa bračnim parom Krstić, sa kojima se poznaje od ranije, bilo je jasno i iz mejl-korespondencije Krstića sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore, koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Crnu Goru je, podsjetimo, na Bijenalu umjetnosti predstavljala Darja Bajagić.
„Minimalac“ za kršenje zakona
Inače, inspektorke za javne nabavke Ana Žugić i Dragana Borozan pravno lice Muzej savremene umjetnosti kaznile su prekršajno sa minimalnim iznosom od 5.000 eura, budući da je maksimalna kazna koja je mogla biti izrečena za pravno lice 20.000 eura, po članu 211 Zakona o javnim nabavkama. Minimalna kazna je izrečena i za odgovorno lice u pravnom licu, tj. direktoru Vladislavu Šćepanoviću, od svega 250 eura, jer je maksimalna kazna mogla biti i 2.000 eura. Šćepanović je, podsjetimo, kao komesar paviljona Crne Gore u Veneciji, preko ugovora o dopunskom radu koji je sklopio sa Savjetom MSUCG, prihodovao 4.000 eura.
