Gotovo da nema dana kada iz Ministarstva prosvjete na saopšte da je otkrivena lažna obrazovna isprava, diploma ili svjedočanstvo srednje škole ili fakulteta. U petak je Vlada donijela odluku da se obustavi priznavanje diploma sa šest obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, za koje su tamošnji nadležni organi podigli optužnice, koje su i potvrđene.
Međuresorskoj komisiji, koja je formirana u junu ove godine zbog izraženog problema lažnih obrazovnih ustanova, stigli su podaci od većine državnih organa o strukturi diploma, rečeno je Pobjedi nezvanično iz Ministarstva.
„Na osnovu toga će se uraditi analiza i dodatne preporuke kako da se ojačaju mehanizmi zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada“, saznaje Pobjeda, a cijeli proces bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
Profesorica Branka Bošnjak godinama upozorava na alarmantno stanje i ćutanje nadležnih, te da takvih diploma ima u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, policiji, prosvjeti... Upozoravala je da sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima...
Institut alternativa posjeduje podatke da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu, Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
U ODT-u Podgorica 35 predmeta
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je nedavno kazala da je preko 70 lažnih diploma prijavljeno za vrijeme njenog mandata. Statistika iz prethodnih godina je znatno slabija. Prema podacima koji su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave.
A u posljednjih godinu dana, zbog lažnih obrazovnih isprava, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirano je 35 predmeta, a krivično djelo je – falsifikovanje isprave.
Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da je od tog broja - 20 u fazi izviđaja, u 10 je podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, tri predmeta su ustupljena drugom tužilaštvu na nadležnost, a samo su dva predmeta okončana odbačajem.
Na pitanje Pobjede iz kojih oblasti su diplome najčešće falsifikovane, iz ODT-a su odgovorili da se ne vodi posebna evidencija o oblastima u kojima je najviše falsifikovanih isprava.
Ministarka Jakšić-Stojanović je u septembru kazala da su donešene 34 osuđujuće presude za posjedovanje lažnih diploma.
Šest spornih fakulteta na čekanju
Kao jedna od zemalja rizika iz koje najčešće dolaze lažne diplome jeste Bosna i Hercegovina, u kojoj je u policijskoj i tužilačkoj akciji pokrenuta 21 optužnica protiv određenih ustanova i dekana.
Zbog velikog broja lažnih diploma, Vlada Crne Gore je u maju najavila formiranje međuresorske radne grupe. U junu je predloženo da se donese odluka o obustavljanju postupka priznavanja obrazovnih isprava stečenih na pojedinim ustanovama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Vlada Crne Gore u petak je donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz Bosne i Hercegovine koje su obuhvaćene istragom nadležnih organa, sve do okončanja tog postupka.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je uputilo zamolnicu posredstvom Ministarstva pravde 5. septembra Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine za pružanje međunarodne pravne pomoći, s molbom za dostavljanje podataka koje ustanove visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini su obuhvaćene istragom nadležnog tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Ministarstvo sigurnosti i Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, obavijestili su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore da je, 3. jula 2024. godine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu u predmetu koji se odnosi na nezakonito izdavanje visokoškolskih diploma, te da je istu potvrdio Sud Bosne i Hercegovine 17. jula 2024. godine.
Optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istragom su obuhvaćeni Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke Banjaluka (NUBL Banjaluka); Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banjaluka; Univerzitet „Victoria International University“ Mostar, pravni nasljednik pravnog lica Univerzitet modernih znanosti „CKM“; Visoka škola „Union“, Mostar; Internacionalni univerzitet Brčko; Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment „PIM“, Banjaluka.
Još uvijek nema informacija da li se među vlasnicima lažnih diploma otkrivenim na ovim ustanovama nalaze i crnogorski državljani.
Tamošnji mediji su objavili da su u optužnici navedeni detalji prodaje diploma, fiktivnog polaganja ispita i odbrana diplomskih radova porukama i imejlovoma, koji su se kasnije našli i u dokaznim materijalima.
Cijene lažnih diploma su zavisile od „dužine studiranja“, odnosno da li će „diplomac“ zvanje po narudžbi steći za dva – tri mjeseca ili čak za devet mjeseci.
Prema pisanju Capitol portala, koji je imao uvid u optužnicu, cijene su se kretale od dvije do pet hiljada eura, a utvrđeno je dosad da su zaradili oko 200.000 eura.
Zbog trgovine lažnim diplomama, optužnicom je obuhvaćeno 15 fizičkih i šest pravnih lica koji se terete da su prodali najmanje 49 diploma osobama koje nijesu studirale.
Tužilaštvo BiH u optužnici navodi da kupci diploma nijesu učestvovali u procesu školovanja ili su bili u malom obimu, za što navode da imaju preko 3.000 dokaza i 70 svjedoka, a oni koji su optuženi, terete se za krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, nedopuštenu trgovinu, falsifikovanje isprava i druga povezana krivična djela.
Sve više zahtjeva
MPNI je informisalo Vladu da iz godine u godinu ima sve veći broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava i da su diplome najčešće sa privatnih ustanova visokog obrazovanja.
U informaciji upućenoj Vladi, MPNI navodi da je od 2022. zabilježen nagli porast broja zahtjeva za priznavanje, ali se ovo povećanje uglavnom odnosi na obrazovne isprave koje potiču iz Republike Turske, Ruske Federacije i Ukrajine, dok je broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz regiona gotovo na istom nivou.
Takođe, pravna priroda obrazovne ustanove koja je izdala obrazovnu ispravu umnogome ukazuje na kvalitet obrazovanja i prema dostupnim podacima 51 odsto priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova, njih čak 60 odsto potiče iz Republike Srbije, oko 23 odsto iz Bosne i Hercegovin, dok je iz svih ostalih zemalja regiona procenat priznatih obrazovnih isprava oko 17 odsto.
Međuresorska radna grupa je, na osnovu dostavljenih podataka resornog ministarstva, utvrdila da je broj stranih diploma u Crnoj Gori relativno visok i da na taj način može uticati na tržište rada.
Predstavnici Međuresorske radne grupe su kazali da ih očekuje izazov u kreiranju modela provjere inostranih obrazovnih isprava kojima će se stati na put problemima sa kupljenim diplomama za koje ne postoje dokazi da su stečene na sumnjiv način, već samo postoji osnov sumnje da se radi o trgovini koja je uzela maha, naročito na privatnim fakultetima u zemljama regiona (Bosna i Hercegovina, Srbija).
