Nisu sve misije na Mars bile uspješne, a najnoviji primjer je ruska svemirska letjelica Fobos-Grunt, koja je neslavno završila nakon što nije uspjela da izađe iz Zemljine orbite.
Slanje misija na Mars nije jednostavno i treba da postoji savršen trenutak za slanje misije. To znači da se čeka kada su Zemlja i Mars više manje poravnati, odnosno najbliži jedno drugom, kako bi se lansirala letjelica.
Otprilike svakih 26 mjeseci na Zemlji, otvori se jedan takav 'prozor' za lansiranje letjelica na Mars. Sva ostala lansiranja značila bi veliku potrošnju energije, odnosno goriva, a to je neisplativo.
Do sada je poslano 45 misija na Mars, a od toga njih 26 je završilo neuspjehom ili samo djelimičnim uspjehom. Na Ruske pokušaje otpada čak 19 neuspješnih misija na Mars, odnosno nijedna njihova misija na Mars nije bila u potpunosti uspješna. Time se mogu pohvaliti samo NASA, te ESA s dvije uspješne misije na Marsu.
Ne treba da čudi ni što u NASA-i imaju optimizma u pogledu uspješnog slijetanja njihovog novog rovera Curiosityja na površinu Crvene planete. Od 21 američke misije na Mars, njih pet je završilo neslavno, što znači uspješnost od 76 posto. Taj bi se procenat mogao i poboljšati ako Curiosity 5. avgusta uspješno sleti na površinu Marsa.
foto: windows2universe.org
