Tokom skupa, naglašeno je kako je Perović bio jedan od najvažnijih filozofa na prostoru bivše Jugoslavije, naročito prepoznat po kritičkoj misli.
Dao je, istaknuto je, nemjerljiv doprinos savremenoj sociologiji i filozofiji, kao i promišljanju o temama iz političke filozofije, etike i istorije ideja.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman naročito je podsjetio na to da je Milenko Prović bio angažovan intelektualac i "moralna i intelektualna savjest crnogorskog društva".
Istraživanje djela prof. Perovića, u svoj svojoj kompleksnosti i obimu, prema riječima Radomana, trajni je legat crnogorske nauke i kulture, koji će inspirisati nove generacije istraživača, prenosi Radio Cetinje.
"Podario je vrijedne studije i monografije, vizionarski temeljio i vodio institucije, od Katedre za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu preko Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika te Fakulteta za crnogorski jezik i književnost do Crnogorskoga PEN centra. Perović je posvećeno i istrajno gotovo u kontinuitetu od tri decenije, u raznim crnogorskim medijima, ispisivao formalno kolumne, a zapravo uvijek cjelovite eseje, ne posustajući u borbi s jedne strane za univerzalne humanističke vrijednosti a s druge strane za ideju koju je formulisao u jednom pismu upućenom Draganu B. Peroviću još 1989. godine, nazvavši je „odbranom, održanjem i okrjepljenjem ideje crnogorstva“, poručio je Radoman.
Milenko Perović ostavio je trajan spomen u filozofiji, jednako kao i u montenegristici, a u jezičkoj osobito, kazao je predsjednik Crngorskog PEN centra, Adnan Čirgić.
Istakao je ulogu Perovića kao „arbitra u sporu između članova Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika“.
"Osnovno pitanje oko kojega je izbio nepomirljivi spor bilo je ima li Crna Gora pravo tretirati sebe kao kulturni entitet ili i nakon obnove državnosti mora slijediti koncept srpske kulturne kolonije. Odgovor na to pitanje nije mogao dati niko bolje od Milenka Perovića.Kao predśednik Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezikaMilenko Perović učinio je ono što je bilo najbolje moguće u tome trenutku – uz nekadašnju jugoslovensku jezičku normu ravnopravno je uvažio onu crnogorsku specifičnu, dajući službeni status samo opštecrnogorskim jezičkim osobinama, bez težnje da se Crna Gora jezički razlikuje po svaku cijenu od država u regionu s kojima dijelimo zajednički štokavski jezički sistem", kazao je Čirgić, a prenosi Radio Cetinje.
Naučni simpozijum okupio je dvadesetak naučnika i intelektualaca iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
