Navode kako je, pored kulturno-istorijskog nasljeđa, najveća vrijednost Novog bila „prebogata vegetacija Njegoševe ulice, opisivana, opjevana, oslikana u mnogim umjetničkim djelima“.
„Nekada, ističu to mnogi, najljepša ulica Jadrana, zbog svoje cjelokupne vizure, od pločnika na trotoaru od karakterističnog đuričkog kamena, preko arhitekture zgrada, do u svijetu jedinstvene, prebogate vegetacije“, podsjetili su iz hercegnovskog DPS-a.
Ističu kao su jedan od običaja, time i značajnog dijela kulturnog nasljeđa, koju je ova vlast „ugasila“ rijetke biljke, bogato rastinje.
„Odnos hercegnovske vlasti u 25 godina, a posebno posljednjih osam, prema kulturi i specifičnom životu grada i Novljana je poražavajući. Sakaćenje Njegoševe je samo simbol nepoštovanja svojih građana“, kazali su iz hercegnovskog DPS-a.
Kako se, pitaju oni, osjećaju porodice pomoraca i ostalih Novljana, čiji preci su, vraćajući se u svoj Novi, donosili i bogatili svoj grad rijetkim biljkama iz cijelog svijeta.
„Pomorci su se, međusobno takmičili, ko će ljepše i originalnije bilje pokloniti i zasaditi u svom Herceg Novom. Palme, četinari, magnolije, oleanderi, agave, bogumile, nisko rastinje i nedavno isječene divlje narandže, bile su prepoznatljivi simbol grada, ništa manje nego Sahat kula. Koliko znamo za ovaj dio hercegnovske istorije i kulture ova sadašnja vlast ni ne zna“, naveli su iz hercegnovskog DPS-a.
Danas smo, kažu, svjedoci devastacije, nemara i kontinuiranog uništavanja ovog dijela gradskog identiteta.
„Rekonstrukcija Njegoševe ulice sprovodi se bez poštovanja propisa, bez jasno istaknute table o izvođaču i očekivanom roku završetka, jer je rok odavno probijen. Mjesecima je saobraćaj kroz centar grada obustavljen, a obustava koja je najavljena do 5. februara, prekoračena je već gotovo dva mjeseca, za sada“, istakli su hercegnovskog DPS-a.
Ipak, dodaju oni, ono što su trajne poslijedice ovako haotičnog upravljanja projektom, zapravo je devastacija vizuelnog identiteta grada, u kom je drvored stabala divlje narandže gotovo vandalski sasječen, u korist „betonizacije“.
„Ujedno je ruiniran pločnik od đuričkog kamena, koji se smatra značajnim graditeljskim naslijeđem Novog, kako zbog svoje estetike i vrijednosti, tako i zbog lokalnog porijekla iz majdana iznad Kamenara“, naveli su iz hercegnovskog DPS-a.
Paradoksalno, kako kažu, vlast je najavila „uređeniju ulicu“ i „oplemenjen prostor“, ne podnoseći očigledno nikakvu odgovornost za njihove upitne kriterijume za to šta zapravo znači oplemenjavanje.
„Novljanima treba stari sjaj i prepoznatljivost koju je Herceg Novi nekada imao na turističkoj mapi, kao mediteranski grad zelenila i kulture. Želimo da se iskoriste svi potencijali našeg grada i da obnovimo ono što ga je činilo posebnim. Ovo možemo postići isključivo predanim radom, odabirom stručnog kadra, profesionalaca spremnih da ulože svoje znanje i energiju u obnovu hercegnovske autentične ljepote. Za Herceg Novi, grad kakav nam treba“, zaključili su iz hercegnovskog DPS-a.
