- Nagrade su nagrade. One su u tom trenutku takve kakve jesu. I nije lako ni jednom žiriju, a ni selektoru da izabere najbolje. Mi smo se pitali zašto nekih predstava nema, i imali još mnogo pitanja „zašto“. Ali zašto - „Konte Zanovića“? Jednostavno je to najcjelovitija predstava u teatarskom smislu, koja ima tačan rediteljski kontekst, izuzetno osmišljenu scenografiju, koja igra, moderna je, i bavi se pitanjem „Ko je Konte Zanović“ – kaže za Portal Analitika Dragana Čolić – Biljanovski.
Jedna od pet članova ovogodišnjeg žirija Bijenala crnogorskog teatra, kao i onog prije dvije godine, kaže da se kroz najbolju predstavu festivala oslikava problem savremenog svijeta.- Mi se uvijek divimo nekom Konte Zanoviću koji došao iz dalekog svijeta, pa nam ovdje prosipa pamet. I zato je to jedna aktuelna, globalna tema. Znate koliko Konte Zanovića ima po Evropi i šire?! A da ne kažem koliko ih tek ima u našem regionu, na balkanskom području... Uvijek se divimo nekim tuđim vrijednostima, šarlatanstvu, izmišljotinama, presipanjem fraza sa jedne strane na drugu, i to više nego što umijemo da cijenimo ono što je naše, autentično na ovim prostorima – pojašnjava Čolić – Biljanovski način na koji je „Konte Zanović“ izbio u prvi plan.
- Zar „Konte Zanović“ tematikom nije sličan tome što odjednom, po raspadu bivše Jugoslavije, imamo veliki broj nevladinih organizacija koje nam donose kulturu iz „bijelog svijeta“ i obećavaju nam kule i gradove, kako na planu kulture, tako i politike. Rade se projekti kojima su teme „multi-kulti“. Uvijek kažem, tačinije karikiram, da nam ostaje još samo da pričamo o transkulturalnim problemima vodovoda i kanalizacije.
Rad cijelog žirija Čolić – Biljanovski ne želi ni da pohvali ni da kritikuje, već ističe da je bio – izuzetno težak. Naime, za 14 dana su odgledali 15 predstava, koje su igrane ne samo u Podgorici, već i na Cetinju i u Tuzima. U poređenju sa prošlim Bijenalom, gdje je takođe odlučivala o nagradama, kaže da je pozorišni život u Crnoj Gori ovdje daleko naprijed.
- Pozorište u Crnoj Gori ide naprijed, to sjajni projekti koji su na evropskom nivou. Ono što mene brine, kao pozorišnog čovjeka, jeste kako će dalje te predstave živjeti, da li će gostovati, gdje će igrati. Dakle, pozorište u Crnoj Gori je na visokom - svjetskom nivou, i šteta je što više ne gostuje, što ga svijet ne vidi – smatra ona.No, ima još mnogo riječi hvale za sve ono sa crnogorskih pozorišnih scena što je vidjela na festivalu. Kaže da je malena Crna Gora ispred, praktično, svih u regionu.
- Mislim da je Bijenale crnogorskog pozorišta veoma ispred jednog Bitefa, koji ima više od pola vijeka tradicije, i ispred Sterijinog pozorja, gdje i danas hrle svi sa nekada zajedničkog pozorišnog prostora. Ali, situacija u pozorištu danas je loša ne samo u regionu, već i Evropi. Para za kulturu je sve manje i ne znam kako ćemo dalje sa projektima. Ali, pozorišna produkcija ovdje može da služi na čast cijeloj Crnoj Gori i može da krene daleko u svijet. U tome je veličina sadašnjeg pozorišnog trenutka u Crnoj Gori – zaključuje Čolić – Biljanovski.
Foto: D.Ševaljević
