Naime, naša država zabilježila je veliki pad na duginoj mapi, na kojoj su rangirane evropske države prema pravnim i političkim pozicijama LGBTIQ osoba.
Na skali od 0 do 100%, Crna Gora pala je za devet mjesta - sa 12. na 21.
Pritom, naša ocjena je niža za 13 odsto u odnosu na godinu ranije.
Crna Gora nije usvojila LGBTIQ strategiju, niti uvela ažurirane politike o azilu i zločinima iz mržnje, i pada ispod prosjeka država članica Evropske Unije (50.1%).
"Godišnji ILGA-Europe izvještaj izdvaja tri glavna predloga za unaprjeđenje pravne i političke situacije LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. Usvajanje pravnog okvira za zakonsko prepoznavanje roda na osnovu samoodređenja bez nasilnih zahtjeva poput sterilizacije i medicinske dijagnoze; Usklađivanje i usvajanje preostalih zakona neophodnih za potpunu implementaciju Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola; Unapređivanje primjene zakona koji se bave zločinima iz mržnje i govorom mržnje kroz poboljšanje kapaciteta tužilačkog i pravosudnog sistema", izvijestili su iz Asocijacije Spektra.
Bez odgovornosti i dosljednosti, kako oni dodaju, ti predlozi kupe prašinu koja košta svakog građnina i građanku Crne Gore, a najskuplje manjinsku LGBTIQ zajednicu, preko koje se najteži teret najčešće prelama.
"Primjer zajedničke prirode naše borbe je i borba za opstanak sekularnih medija, koja je rezultirala u dvije uvažene prijave Agencije za elektronske medije, i to na primjeru Prve TV i RTCG-a, a usljed platformisanja netačnih i opasnih stavova koji izopačeno predstavljaju realnost Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Upravo ovaj zakon doprinio bi i borbi za unaprijeđeni zakonodavni okvir Crne Gore, za antidiskriminatornu, savjesnu, pravednu i evropsku Crnu Goru koja uvažava svačije pravo na samoodređenje, a kojoj su vrata EU zatvorena sve dok ne uvaži ljudska prava svakog građanina i građanke, i ne zaustavi nazadne prakse poput prisilne sterilizacije", istakli su iz Spektre.
Oni su pozvali poslanike da glasno podrže ove borbe koje su neodvojive od Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, i stanu na stranu ljudskih prava, demokratije i evropske Crne Gore.
"Danas, kao i svakog dana Vladu podsjećamo na urgentnu prirodu ovog zakona i pozivamo da ga što prije uvrsti na dnevni red sjednice, kako bi svaki građanin i građanka Crne Gore mogli da ostvare svoje Ustavom garantovano pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda", zaključili su oni.
