Zahvaljujući stručnjacima Ministarstva javne uprave lični podaci građana kao i poslovni podaci privrednih subjekata ostali su sačuvani. Znajući koliko podataka u svijetu „procuri“, čak i iz najbolje štićenih institucija i sistema, jasno je koliki je ovo uspjeh – ocijenio je za Pobjedu ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj.
Ministar Dukaj govorio je u intervjuu za naš list o tome što smo naučili iz sajber napada iz avgusta prošle godine, o novim elektronskim uslugama koje pripremaju za građane i privredu, o tome kada će naša uprava biti zaista servis građana i timu sa kojim sarađuje u Ministarstvu.
– Određena šteta je napravljena kompromitacijom nekih podataka sa računara pojedinih službenika, pri čemu su ti podaci kriptovani i do sada nema dokaza da su napadači uspjeli da ih dekriptuju. Nije tajna, rekao sam više puta da Crna Gora nije bila spremna za ove napade. Ne ulazeći u razloge, navodim što smo mi od tada preduzeli: značajno smo podigli nivo bezbjednosti informacionih sistema, unaprijedili smo infrastrukturu i alate za sajber bezbjednost, osnovali smo Vladin CIRT (Government Computer Incident Response Team), kadrovski smo se ojačali grupom stručnjaka za brzi, hitni odgovor, u toku su završne operacije na otvaranju Vladinog SOC-a (Government Security Operations Centre), dakle posebnog dijela koji će dežurati non-stop. Epilog je da smo bogatiji za jedno dragocjeno iskustvo – rekao je ministar Dukaj.
Koji su najbitniji navodi u Izvještaju FBI-a o analizi sajber napada iz avgusta? U kojim segmentima će ta analiza pomoći u unapređenju bezbjednosti?
DUKAJ: Izvještaj FBI-a je potvrdio naše prve nalaze da je riječ o ciljanom napadu na vladinu informacionu infrastrukturu u kojem su korišćeni napredni hakerski alati, tehnike i procedure. Ono što zanima stručnjake i one koji su bolje upućeni je da su korišćeni Cuba ransomware i Cobalt Strike sa čitavim spektrom malwarea. Identifikovani su svi detalji napada, način širenja virusa i komunikacije sa malicioznim IP adresama i drugi značajni podaci.
Kada će početi da radi Agencija za sajber bezbjednost i u kojoj fazi je osnivanje Regionalnog centra za sajber bezbjednost u Crnoj Gori?
DUKAJ: Sredinom novembra, Vlada Crne Gore je sa Francuskom i Slovenijom, kao državama partnerima potpisala Pismo namjere za uspostavljanje Regionalnog centra za sajber bezbjednost i razvoj sajber kapaciteta. Sada se već radi na formiranju upravljačke strukture Centra koji će imati pravni status međunarodne organizacije. Radi se i na adaptaciji prostora u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore gdje će biti smješten ovaj centar. Početak programskih aktivnosti je planiran za drugi kvartal ove godine.
Kada je riječ o budućoj agenciji za sajber bezbjednost, ističem tri oblasti na kojima aktivno radimo: unapređujemo normativni okvir što je preduslov za formiranje agencije, radimo na formiranju organizacione strukture, kao i na obezbjeđivanju prostora i drugih tehničkih kapaciteta.
Usvajanje zakona o informatičkoj bezbjednosti, koji će normativno urediti i agenciju za sajber bezbjednost, planirano je za drugi kvartal ove godine.
Kakav je značaj Digitalne akademije za širenje sajber kulture kroz obrazovanje i jačanje svijesti o njenom značaju? Kome su namijenjene, kako ta vrsta obuke može pomoći građanima?
DUKAJ: Digitalna akademija je već operativna. To je onlajn platforma za edukaciju. Suština Digitalne akademije je kreiranje brzih programa za unapređenje kompetencija i vještina na više nivoa složenosti, kao i za jačanje digitalne svijesti crnogorskog društva i digitalne konkurentnosti ICT sektora.
Ovom prilikom pozivam čitaoce Pobjede da posjete web portal Ministarstva javne uprave, gdje je kreiran link namijenjen posjeti Digitalne akademije. Ta stranica sadrži osnovne informacije o konceptu Digitalne akademije, a građani mogu da se prijave na ponuđene obuke, kojih će vremenom biti više.
Zalažete se da opštine u Crnoj Gori imaju veću autonomiju u odlučivanju. Okupili ste ekspertski tim koji konkretno radi na izmjeni zakona o lokalnoj upravi i decentralizaciji – dokle se stiglo, kakve rezultate priželjkujete? Kako da javna uprava postane servis građana?
DUKAJ: Veći stepen autonomije lokalnih samouprava je u vrhu prioriteta Ministarstva javne uprave. Formirana je Radna grupa za izradu analize sistema funkcionisanja lokalne samouprave, koja će obuhvatiti sve oblasti njihovog djelovanja. Taj tim čine kompetentni predstavnici Zajednice opština, akademske zajednice, nevladinog sektora, Ministarstva i drugih. To je prvi put da se u Crnoj Gori na tako sveobuhvatan način pristupilo ovoj problematici. Imamo i podršku naših međunarodnih partnera – SIGMA-e, OECD-a, UNDP-a kao i EK. Očekujem da ćemo polovinom ove godine imati precizne rezultate po oblastima. Dakle, ta analiza će biti putokaz u kojem pravcu treba ići u procesu decentralizacije. Ova promjena je proces koji vremenskim okvirom i svojim značajem prevazilazi mandat jedne vlade.
Kada kao društvo i zajednica budemo postigli konsenzus o tome da nam je zaista potrebna uprava koja je servis građana po njihovoj mjeri, a ne uprava koja je politički instrument ili baza, bićemo spremni za suštinske promjene. Sigurno da bez promjene pristupa nema ni prevazilaženja izazova i unapređivanja sistema.
Kad će Crna Gora konačno dobiti zakon o Vladi i što će se njime regulisati? Dokle se stiglo sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, što će njime biti olakšano?
DUKAJ: Tekst budućeg zakona o Vladi smo pripremili u skladu sa svim procedurama i poštujući najviše standarde otvorenosti i inkluzivnosti u njegovom kreiranju. Sve države u okruženju imaju zakone o vladi, čak je i Knjaževina Crna Gora imala takav zakon prije 120 godina. Završena je javna rasprava, a tekst je usvojen i na Savjetu za reformu javne uprave. Trenutno je na razmatranju u Sekretarijatu za zakonodavstvo. Sljedeći korak je upućivanje teksta Evropskoj komisiji radi davanja mišljenja, a zatim slijedi upućivanje na vladinu i nakon toga parlamentarnu proceduru.
Apelovao sam više puta da se uporedo kreira i zakon o Skupštini, kako bismo izbjegli izazove sa kojima se sada suočavamo.
Tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama je upućen Evropskoj komisiji. Tim zakonom građani dobijaju mogućnost efikasnijeg ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama.
Kako ide saradnja sa civilnim sektorom?
DUKAJ: U proces demokratizacije društva mora se uključiti civilni sektor, kao i sve društvene snage koje pozitivno utiču na promjenu stanja u društvu. Možemo slobodno reći da se stepen saradnje sa NVO sektorom može uzeti kao jedan od pokazatelja stepena demokratskog dostignuća jednog društva.
Svjedoci ste, kroz naše djelovanje, da Ministarstvo javne uprave vidi nevladine organizacije kao strateške partnere u reformama, promišljanju i realizovanju javnih politika. Činjenica je da sa više aspekata unapređujemo to partnerstvo. Unapređujemo zakonodavni okvir, kofinansiramo programe i projekte nevladinih organizacija koje odobrava
Evropska komisija, sarađujemo u Savjetu i u radnim grupama, zajedno radimo u Partnerstvu za otvorenu upravu.
Participacija civilnog društva je neophodna za kreiranje kvalitetnih javnih politika. Međutim, nemamo uvijek adekvatan odgovor. Peti put smo objavili poziv nevladinim organizacijama za participaciju u Savjetu za saradnju organa državne uprave i NVO, ali za to očito nema dovoljno interesa.
Ovih dana sam na jednom skupu rekao da su nevladine organizacije prihvatile težak posao – da mijenjaju crnogorsko društvo, a da je zadatak nas u Ministarstvu javne uprave možda i teži – da mijenjamo sami sebe. Pošto su nam ciljevi zahtjevni, lakše ćemo ih dostići zajedničkim naporima.
Nove elektronske usluge – da ne čekamo na šalterima
Ministarstvo javne uprave najavilo je da tokom 2023. godine planira uvođenje najmanje 10 elektronskih usluga. Kad će krenuti elektronsko plaćanje taksi bez čekanja na šalterima i u redovima i koje su ostale usluge koje planirate da uvedete?
DUKAJ: Implementacija novih elektronskih usluga isključivo zavisi od organa državne uprave u čijoj je nadležnosti ta elektronska usluga. Naša uloga je da ih podstičemo da bismo ubrzali uvođenje modernih i kvalitetnih usluga i tako građanima i privredi olakšali život i rad.
Prva sljedeća elektronska usluga koja će biti uvedena je plaćanje administrativnih taksi i ostalih javnih prihoda elektronskim putem, dakle bez čekanja na šalterima.
U tehničkom smislu mi smo svoj dio posla završili i sad pratimo dinamiku kojom poslovne banke završavaju svoj dio posla da bi navedene usluge bile što prije dostupne.
Razradili smo i sistem za elektronsku identifikaciju i autentifikaciju korisnika, što će biti novo rješenje portala elektronske uprave.
Ponosim se svojim timom
Imate li dovoljno stručnih ljudi u Ministarstvu, budući da resor pokriva veliki broj oblasti?
DUKAJ: Ima, ali znanja nikad nije previše. Nastojimo da zadržimo stručnjake i dovedemo nove, na način što unapređujemo materijalnu i drugu motivaciju. Za sada smo povećali zarade zaposlenima u IT sektoru.
Rukovodeći tim u Ministarstvu čine stručni ljudi koji su dugo u sistemu. Mi zajedno planiramo i radimo, težeći ka istom cilju – da našu javnu upravu unaprijedimo u prioritetnim oblastima. Iz tog razloga, uvijek ističem da sam ponosan na tim sa kojim sarađujem.
