„Mi jesmo otvorili pregovore prije 12 godina i 9 mjeseci, Albanija je to učinila što se kaže juče, ali najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju,tako ova posjeta komesarke Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa“, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednica crnogorske panevropske unije i prof. na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović.
Crna Gora je ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, od 2008.godine kada je predala zahtjev za članstvo i 2012.godine kada je započela pristupne pregovore.
U oktobru 2024.godine Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani,i nekako je ta koncentracija institucija, dodaje ona, u Albaniji, što potvrđuje da je, kako kaže, da je Albanija regionalni hub.
,, Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili, a to je da je ima dobrosusjedske odnose“, navodi Đurović.
Niko nema problem da, kazala je ona, dođe u Tiranu ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Crne Gore, iz Srbije.
„Šteta što ta kancelarija Evropskog parlamenta nije u Crnoj Gori, ali očito današnji format politike proširenja kreira tu dodatnu konkurenciju, i bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava“, poručuje Đurović.
Mi jesmo otvorili pregovore prije 12 godina i 9 mjeseci, Albanija je, prema njenim riječima, to učinila što se kaže juče, ali najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju,tako ova posjeta komesarke Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa.
„Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemljukandidata”, rekla je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se, ističe ona, zakoni, zbog čega je i SEPA odložena za, kako navodi, jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, kako kaže, ulagati u ljude da bi oni vodili, naglašava, zajedničke evropske politike.
,, U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo“, smatra Đurović.
Naravno, dodaje ona, opet ćemo se vratiti poglavljima23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari.
„Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno. Mjeseci po Barometru 26 ističu vrlo brzo, sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanjei da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći”, poručila je Đurović.
Bila je Crna Gora mali sistem, podsjeća Đurović, koji se brzo prilagođavao i u, naglašava ona, u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza, kako kaže, vrlo prijatno iznenađenje.
,, Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas. Okvir je tada bio da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku, a nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljnijikandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu” - zaključila je Đurović.
