U Izvještaju, koji je danas predstavljen u Briselu, ocjenuje se da su izvještaji period obilježile napetosti i nepovjerenje između političkih aktera i nizak stepen povjerenja u izborni okvir.
Ključni nalazi Izvještaja
Zbog COVID-19 pandemije, Parlament je bio neaktivan tokom prvih nekoliko mjeseci 2020. godine, a potom je raspušten zbog parlamentarnih izbora 30. avgusta
Nijedna politička stranka nije bojkotovala izbore, na kojima se učestvovalo 11 izbornih lista.
Prema preliminarnim nalazima Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS/ODIHR), izbori su bili konkurentni i organizovani su transparentno i efikasno, ali su se odvijali u okruženju koje je bilo veoma polarizovano oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta. Kampanja je bila mirna uprkos čestim konfrontacijskim tonovima. Učesnici su bili u prilici da prenesu svoje poruke, ali OEBS/ODIHR je izrazio zabrinutost zbog neprimjerene prednosti koju je imala vladajuća stranka i neizbalansiranog izvještavanja medija.
Izbori su rezultirali do sada neviđenom promjenom sastava vladajuće većine. Novi Parlament bi trebao nastojati da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus, te da u praksi pokaže svoju privrženost EU programu reformi u Crnoj Gori, što je ključno za napredak zemlje na putu ka EU; kao i da učestvuje u transparentnom, odlučnom i inkluzivnom dijalogu o implementaciji preporuka OEBS/ODIHR-a koje još uvijek nisu sprovedene.
U decembru 2019. godine, zbog nedostatka kvoruma, Parlament je samo glasovima dotadašnje vladajuće većine usvojio neka zakonska rješenja koja su djelimično adresirala preporuke OEBS/ODIHR-a. Usvojene izmjene nisu značajno uticale na postojeći izborni okvir, osim po pitanju finansiranja kampanja. Prioritetne preporuke OEBS/ODIHR-a koje još uvijek nisu implementirane, poput onih koje se tiču profesionalizma, nepristranosti i transparentnosti izborne administracije; registracije kandidata i mehanizama za provjeru vjerodostojnosti potpisa birača; nadzora rada medija tokom izborne kampanje, revizije biračkog spiska; mjera protiv zloupotrebe državnih resursa i rodno ravnopravne političke zastupljenosti na izborima, još uvijek nisu adresirane. Stoga, revizija izbornog okvira na sveobuhvatan i inkluzivan način ostaje na čekanju.
Novi predsjednik Državne izborne komisije (DIK) je imenovan u martu 2020. godine. Potrebno je nastaviti sa aktivnostima na povećanju transparentnosti i odgovornosti u radu DIK-a. Uprkos međustranačkom dogovoru da se lokalni izbori održavaju istog dana kad i parlamentarni, pravni okvir i dalje predviđa njihovo kontinuirano organizovanje. Još uvijek treba da se donese odluka od kada će se primjenjivati novi sistem.
Politička scena prije izbora održanih u avgustu 2020. godine je bila fragmentirana, polarizovana i obilježena nedostatkom istinskog političkog dijaloga. Tokom 2019. godine su preduzeti neki početni koraci ka ponovnom uspostavljanju političkog dijaloga u Parlamentu, uz djelimično učestvovanje opozicionih stranaka u radu u privremenom parlamentarnom odboru. Međutim, članovi opozicionih stranaka su obustavili svoje učešće nakon što je vlada podnijela nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica na usvajanje na plenarnoj sjednici. To je rezultiralo velikim vjerskim protestima od decembra 2019. godine, koji su privremeno prekinuti na proljeće 2020. godine zbog epidemije koronavirusa.
Ishod parlamentarnih izbora je postavio temelje put za povratak političke rasprave u Parlament. Potrebno je aktivno i konstruktivno učešće svih strana kako bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratska kontrola, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila imenovanja kadrova na ključnim pozicijama. Tokom 2019. i prve polovine 2020. godine Parlament nije mogao da obezbijedi potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu, pa se zbog toga na ključnim funkcijama pravosudnog sistema nalaze vršioci dužnosti. Mandat vrhovnog državnog tužioca je istekao u oktobru 2019. godine, a njegov nasljednik još uvijek nije imenovan.
Nije bilo novih pomaka u političkim i pravosudnim aktivnostima vezano za navodnu zloupotrebu javnih resursa u stranačke i političke svrhe koje su se dogodile 2012. godine (afera Snimak). Što se tiče afere Koverat iz 2019. godine, podignute su optužnice zbog pranja novca protiv dvoje optuženih. Ovi slučajevi zahtijevaju vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor.
Što se tiče upravljanja, postoji potreba za jačanjem transparentnosti, učešća zainteresovanih strana i kapaciteta Vlade za sprovođenje reformi. Praćenje kvaliteta strateških dokumenata, koje vrši Generalni sekretarijat Vlade, je postalo strukturisano i sistemsko. Vladina politika po pitanju stanova koje daje država ili zajmova koje država finansira pod povoljnim uslovima je izazvala zabrinutost zbog efikasnosti nacionalnog sistema kontrole i ravnoteže. I dalje je potrebno unaprijediti učešće zainteresovanih strana u pristupnom i zakonodavnom procesu.
Crna Gora je umjereno spremna kada se govori o reformi javne uprave. Sveukupno, postignut je određeni napredak tokom izvještajnog razdoblja. Crna Gora je počela da sprovodi Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Evidentiran je dalji napredak u oblasti srednjoročnog okvira za planiranje politike, zapošljavanja utemeljenog na zaslugama, upravljanja ljudskim resursima i racionalizacije organizacije državne uprave. Još uvijek je potrebna snažna politička volja kako bi se uspješno osigurala depolitizacija javnih službi, optimizacija državne uprave i implementacija krajnje odgovornosti upravljačkih struktura.
Crna Gora je i dalje umjereno pripremljena za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa, i sveukupno je postigla ograničen napredak, prije svega kroz kontinuiranu implementaciju IKT strategije za pravosuđe. Prošlogodišnje preporuke u vezi sa pravosuđem su samo djelimično adresirane. I dalje postoje izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti u pravosuđu. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači tekst i duh ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava takva imenovanja na najviše dva mandata, kako bi se spriječila prekomjerna koncentracija vlasti unutar pravosudnog sistema. To nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, za koje se očekuje da će ih Crna Gora poštovati kako ne bi bacila sjenku na ranije postignute rezultate u reformi pravosuđa.
Crna Gora je postigla određeni stepen pripremljenosti u borbi protiv korupcije. Ostvaren je ograničeni napredak kada se govori o prošlogodišnjim preporukama, koje su samo djelimično adresirane, a u vezi su sa postignutim rezultatima u suzbijanju i sprečavanju korupcije i novim institucionalnim okvirom za Kancelariju za zapljenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom. Agencija za sprečavanje korupcije, koja djeluje pod novoimenovanim menadžmentom, nastavila je da jača kroz aktivnosti izgradnje kapaciteta i tehničku pomoć. Međutim, ostali su izazovi koji se tiču njene nezavisnosti, određivanja prioriteta, selektivnog pristupa i kvaliteta njenih odluka. Agencija tek treba da pokaže proaktivni pristup u svim područjima koja potpadaju pod njen mandat, uključujući zaštitu „zviždača“, kontrolu finansiranja političkih stranaka i izborne kampanje, kao i nadzor lobiranja. Potrebno je dodatno unaprijediti postignute rezultate u oblasti zapljene i konfiskovanja imovine stečene kriminalom. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim područjima i uzrokuje ozbiljnu zabrinutost. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje ovog zabrinjavajućeg pitanja, kao i snažan odgovor krivično-pravnog sistema na visoku korupciju.
Crna Gora ima određeni stepen spremnosti/umjereno je pripremljena u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Postignut je određeni napredak, uključujući u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu stvaranja centralizovanog registra bankovnih računa, jačanju kapaciteta i profesionalnosti policije i povećanog broja tekućih postupaka za oduzimanje imovine. Utvrđeni su inicijalni postignuti rezultati istraga trgovine ljudima i pranja novca. Dodatno je poboljšana unutrašnja organizacija i koordinacija agencija za sprovođenje zakona, što se odrazilo na porast broj istraga, hapšenja i zapljena. Međutim, Crna Gora još uvijek mora riješiti neke temeljne i sistemske nedostatke u svom krivično-pravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima. Postignut je određeni napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju/suzbijanju nasilnog ekstremizma, u skladu sa ciljevima utvrđenim u Zajedničkom akcionom planu za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu i bilateralnom aranžmanu za njegovu implementaciju.
Crna Gora je postigla određeni napredak u pogledu temeljnih prava. Zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti temeljnih prava je sada uglavnom uspostavljen. U julu 2020. godine Parlament je donio Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je Crna Gora postala prva zemlja u regionu koja je regulisala status istopolnih parova. Kapaciteti institucija koje se bave ljudskim pravima i Ministarstva za ljudska i manjinska prava su ojačani, a povjerenje u Kancelariju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda raste. Međutim, još uvijek postoje značajni izazovi u osiguravanju uspješne implementacije nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima. Izvještaji o prekomjernoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtijevaju brze i efikasne istrage. Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora održanih u avgustu 2020. godine uzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Potrebni su daljnji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, sve javne politike i sektore. Osjetljive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe sa invaliditetom se i dalje suočavaju sa više oblika diskriminacije i poteškoća u ostvarivanju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima. Rodno nasilje i nasilje nad djecom i dalje uzrokuju ozbiljnu zabrinutost.
Tokom izvještajnog perioda Crna Gora nije ostvarila nikakav napredak u pogledu slobode izražavanja. Iako je postignut napredak u medijskom zakonodavstvu, na to su bacila sjenku hapšenja i sudski procesi protiv urednika internet portala i građana zbog sadržaja koje su tokom 2020. godine objavljivali ili dijelili putem interneta. Važni stari slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. godine i napad vatrenim oružjem na istraživačku novinarku iz 2018. godine. I dalje ostaje zabrinutost zbog uređivačke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG. Medijska scena je i dalje veoma polarizovana, a samoregulatorni mehanizmi su i dalje slabi. Sve veća količina dezinformacija u cijelom regionu je dodatno polarizovala društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i tokom izborne kampanje.
Što se tiče migracija, trend rasta broja dolazaka neregularnih migranata koji je evidentiran tokom 2018. godine je potvrđen i tokom 2019. godine. Tokom 2019. godine je uhvaćeno 7.978 neregularnih migranata, što je porast od 60% u odnosu na 2018. godinu. Svi uhvaćeni migranti su izrazili namjeru da traže azil, što je nastavilo da vrši pritisak na prihvatne kapacitete u zemlji. Crnogorske vlasti su spriječile 516 ilegalnih ulaska u zemlju i 1514 ilegalnih izlaza iz zemlje. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je sprovelo tri istrage o krijumčarenju migranata, kojima je obuhvaćeno više od 40 ljudi. Sporazum o saradnji u upravljanju granicama između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, potpisan u oktobru 2019. godine, je stupio na snagu 1. jula 2020. godine. Sprovođenje prve zajedničke operacije u skladu sa Sporazumu je krenulo 15. jula. Crna Gora mora nastaviti da ulaže napore u suočavanju sa migratornim pritiskom, kroz dalji razvoj svoje međunarodne saradnje u oblasti readmisije, podizanje svoje sposobnosti za krivično procesuiranjekriminalnih mreža koje krijumčare migrante, povećanje kapaciteta za prihvat i poboljšanje svog sistema za prikupljanje podataka o migrantima.
Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je pripremljena po pitanju razvoja funkcionalne tržišne ekonomije. Zbog nižeg rasta investicija, ekonomija je tokom 2019. godine usporila na održiviji tempo. Izvoz, posebno usluga, je rastao, ali nedovoljno da zaustavi veliki deficit tekućeg računa. Stabilnost finansijskog sektora je ojačana nakon bankrota i gašenja dvije lokalne banke i jačanja okvira za nadzor banaka. Uslovi na tržištu rada su se poboljšali, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanom radnom snagom. Mjere aktivacije tržišta rada i koordinacija između službi za zapošljavanje i socijalnih službi su zabilježili ograničen napredak. Ekonomski izgledi Crne Gore su se znatno pogoršali od drugog tromjesečja 2020. godine, jer su mjere koje su uvedene u aprilu zbog COVID-a-19, zaustavile veliki dio ekonomije. Javne finansije, koje su se popravile tokom 2019. godine, su u 2020. godini pod velikim pritiskom, zbog brzo rastućih troškova finansiranja odgovora države na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda zbog niže ekonomske aktivnosti. Istovremeno, uprkos nekim znakovima poboljšanja poslovnog okruženja, mjere za borbu protiv neformalne ekonomije su odgođene, a postoji konzistentan i veoma velik broj kompanija sa zamrznutim bankovnim računima. Državne transportne kompanije nisu konkurentne i njihovi gubici se prenose na državu. Institucionalni kapaciteti agencija za zaštitu konkurencije i borbu protiv korupcije su i dalje slabi.
Crna Gora je postigla određeni napredak i ostaje umjereno pripremljena u pogledu svoje sposobnosti da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU. Ulaganje u znanje i ljudski kapital je vrlo skromno, što za rezultat ima nizak nivo inovacija i produktivnosti lokalnih kompanija. Ishodi obrazovanja se moraju poboljšati u svim oblastima, kao i sprovođenje mjera za dokvalifikovanje i prekvalifikovanje. Sprovodi se nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, postupno pretvarajući Crnu Goru u neto izvoznika električne energije i razvijajući saobraćanje mreže. Fizičke širokopojasne mreže razvija privatni sektor, dok su vlasti ojačale zakonodavni okvir. Međutim, ekonomija predstavlja slabu industrijsku bazu koju karakterizuju aktivnosti sa niskom dodatom vrijednošću, ograničene malom veličinom tržišta i niskom tehnološkom stručnošću većine lokalnih kompanija.
Što se tiče dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, Crna Gora je ostala konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama koje su u procesu pristupanja EU i susjednim državama članicama EU, iako su bilateralni odnosi sa Srbijom bili obilježeni napetostima. Crna Gora je generalno gledano aktivni učesnik u regionalnoj saradnji.
Što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, odrađen je važan posao na usklađivanju i pripremi za sprovođenje pravne tekovine EU u većini oblasti. Zemlja je postigla dobar stepen pripremljenosti u oblastima kao što je zakon o privrednim društvima, pravo intelektualne svojine, energetika i vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Umjereno je spremna u mnogim poglavljima, kao što su slobodno kretanje robe, poljoprivreda i ruralni razvoj, kao i bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika. Crna Gora je postigla određeni nivo spremnosti u oblastima kao što su životna sredinai klimatske promjene, kao i socijalna politika i zapošljavanje. Dobar napredak je postignut u oblastima socijalne politike i zapošljavanja, finansijskih usluga, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, nauke i istraživanja.
Gledajući unaprijed, Crna Gora bi se trebala posebno fokusirati na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu, a posebno na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja. Jačanje administrativnog kapaciteta za osiguravanje primjene pravne tekovine EU ostaje važan izazov za Crnu Goru. Crna Gora je nastavila da radi na potpunom usklađivanju sa svim zajedničkim stavovima i deklaracijama spoljne i sigurnosne politike EU.
