Satelitske slike govore nam da fitoplanktoni, koji proizvode pola kiseonika koji udišemo, vole ledene obale. Proljećna polja u Rosovom moru su među najvećima na svijetu. Ali niko nikada ne bi pomislio da bi se ove mikroskopske biljke mogle pojaviti ispod leda.
Otkriveno polje je ogromni i do sada nepoznati rezervoar hrane za podmorski život u hladnim vodama na vrhu svijeta, preneli su strani mediji. Naučnici su izvijestili da je količina fitoplanktona koji raste ispod leda četiri puta veći od količine pronađene u susjednim vodama bez leda. Štoviše, polje se proširilo postrance više od 100 kilometara ispod ledenog omotača.
- Ovo nije bilo kakvo polje fitoplanktona. Ovo je bukvalno najintenzivniji rast fitoplaktona koji sam ikada vidio za 25 godina, koliko istražujem u okeanima širom svijeta – istakao je Kevin Arigo, podmorski naučnik Univerziteta Stenford i vođa studije.
Naučnici su još u julu 2011. godine uzeli kao uzorak relativno mali dio leda iznad kontinentalnih ploča arktičkog basena. Rezultati ukazuju da i druga područja oko basena mogu biti isto visoko produktivna, tamo gdje je dobar odnos sunčeve svjetlosti i hranljivih materija.
Generalno, većina onog što se zna o aktivnostima na dnu podmorskog lanca ishrana na Arktiku spoznata je proučavanjem onog što se događa na otvorenom moru. To je djelimično zato što istraživači idu na Arktik uglavnom ljeti, kada se povlači led. Tu su i sateliti, koji mogu da izmjere nivoe fitoplaktona, kao i što se događa ispod leda. Ali i sama nauka govori da je otvorena voda mjesto u koje treba gledati.
Fitoplanktoni trebaju svjetlost, a istorijski, ljetnji led je bio debeo i prekriven dobrim slojem snijega, bar na početku sezone topljenja.
- Manje od jedan odsto sunčeve svjetlosti dospije do površine okeana ispod ledenog omotača - kaže Don Perović, geofizičar.
Naučnici su, dakle, očekivali da će morski led blokirati sunčevu svjetlost i ograničiti rast mikroskopskih podmorskih biljaka koje žive na dnu. Međutim, kada je brod ledolomac iz otvorenih voda Čukotskog mora, sjeverno od Aljaske, prošlog ljeta krenuo ka ledu, istraživače je sačekalo iznenađenje - otkriveno je ogromno polje fitoplanktona.
Dogodilo se, naime, nešto što niko prije nije uzeo u razmatranje. To nešto, su plavi baseni otopljene vode koja se akumulirala na vrhu leda, kako je napredovalo arktičko ljeto. Ovi ljetnji baseni su poslužili kao privremeni svjetionici, koji su uvećali i upravili sunčevu svjetlost kroz led, u vode iznad kontinentalne ploče, gdje struje nose duboke vode bogate hranljivim materijama ka površini. Baš kao što olujna kiša u pustinji može da dovede do naglog procvata biljaka, ovo istraživanje pokazuje - da kratki događaji mogu da imaju veliki efekat na ekostistem, čak i na Arktiku.
Rezultati dvogodišnjeg projekta nazvanog ICESCAPE objavljeni su u žurnalu 'Nauka' (Science). Projekat je finansirala američka svemirska agencija NASA.
