Turska je posebno istakla Švedsku kao državu koja mora zauzeti jasan stav protiv osoba koje Ankara smatra teroristima, a većinom se radi o kurdskim militantima. Ankara tu grupu takođe krivi za pokušaj državnog udara 2016. Švedska i Finska su u junu 2022. s Turskom potpisale sporazum o izručenju traženih osoba kako bi premostile prigovore Ankare i pridružile se NATO-u.
„Rekli smo im, ako nam ne predate teroriste, vaš zahtjev u parlamentu neće proći“, rekao je Erdogan, aludirajući na zajedničku konferenciju za novinare u novembru sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom. Turski predsjednik traži izručenje oko 130 „terorista“,
Ankara je prošle nedjelje osudila videomontažu koju je napravila grupa bliska Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) u Švedskoj, na kojoj lutka s likom predsjednika Erdogana visi obješena za noge i takođe ga nazivaju „diktatorom“. Dvije zemlje su obećale da će deportovati ili izručiti osumnjičene za terorizam, oslanjajući se na turske obaveštajne podatke i zakone EU.
„Ne tražimo ništa što nije u skladu s njihovim zakonom“
Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin u subotu je upozorio da vrijeme ističe te da bi parlament, ako dvije zemlje ispune obećano, njihove zahtjeve ratifikovao prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora u maju.
Kalin smatra da Turska od Švedske i Finske „ne traži ništa što nije u skladu s njihovim zakonom“ te dodaje da je Ankara „vrlo realna“. Kristerson je pak ranije u ponedjeljak rekao da je njegova zemlja u „dobroj poziciji“ gleda ratifikacije Turske za članstvo u NATO-u.
