Iako taj sukob traje već nekoliko godina unazad tek sada ulazi u dramatičnu fazu jer je u igri 36 milijardi eura koje Poljska želi, ali koje EU ne da ukoliko se njeni zahtjevi ne ispune.
Dan uoči samita koji je počeo u četvrtak pale su „teške“ riječi između premijera Poljske Mateuša Moravjeckog i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Na burnoj raspravi na plenarnom zasijedanju Evropskog parlamenta Fon der Lajen zaprijetila je da će aktvirati novi budžetski mehanizam kojim bi mogla da zamrzne sredstava iz fondova Unije namijenjena za Poljsku, što je Moravjecki ocijenio kao „ucjenu“ i „prinudu“ obećavši da će se boriti protiv „neprihvatljivog proširenja nadležnosti EU“.
Kako su Poljska i EU došli do ove tačke? U srži sukoba je presuda Ustavnog suda Poljske prema kojoj pojedini članovi osnovnog Sporazuma EU nisu u skladu sa poljskim Ustavom, što znači da Poljska ne mora da ih poštuje.
U svom izbornom programu 2015. godine sadašnja vladajuća partija „Pravo i pravda“ (PiS) tvrdila je da su sudovi politizovani, korumpirani, neefikasni i da u njima dominiraju sudije iz doba komunizma. Ubrzo po dolasku na vlast PiS je pokrenula reformu pravosuđa koja je privukla pažnju Brisela, prenosi Politiko.
Jedno od prvih promijena bila je, praktično, zauzimanje Ustavnog suda – najvišeg suda koji treba da odlučuje o usaglašenosti zakona sa Ustavom. PiS i predsednik Andžej Duda nezakonito su smenili trojicu izabranih sudija i zamijenili ih trojicom sudija za koje se smatra da su bliži vladajućoj stranci. To je izazvalo sukob sa Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom i Savetom Evrope.
Upravo je taj sud koji predvodi Julija Przilebska, bliska saveznica i lična prijateljica predsjednika PiS-a Jaroslava Kačinjskog, presudio da poljski ustav ima primat nad nekim djelovima Ugovora sa EU čime je započeo trenutni sukob sa EU.
Kritičari kažu da su tokom posljednjih šest godina PiS i njegovi politički saveznici preuzeli i tužilaštvo, stekli sve veća ovlašćenja nad redovnim sudovima, preuzeli kontrolu nad tijelom koje bi trebalo da imenuje sudije i osnovali novo disciplinsko tijelo u Vrhovnom sudu za koji je Sud pravde EU presudio da nije kompatibilan sa pravom EU.
Dugo je EU opominjala i kritikovala Varšavu, ali značajnijih pomaka nije bilo jer Brisel nije imao način da natjera svoju neposlušnu članicu da se pokori njenim pravilima. Sada se to promijenilo jer EU konačno ima oružje u svojim rukama - 36 milijardi dolara grantova i zajmova koji su potrebni Poljskoj da se oporavi od pandemije i PiS-u da pobedi na sljedećim izborima zakazanim za 2023. godinu.
Ako se Kačinjski povuče pred pritiskom EU potkopava naraciju da je nepopustljivi branitelj poljskog nacionalnog interesa i otvara prostor za napad političke desnice koalicionog partnera Zbignjeva Ziobra, moćnog ministra pravde koji je pomogao u sprovođenju reformi. Sa druge strane Donald Tusk, bivši poljski premijer i predsjednik Evropskog savjeta, a sada vođa glavne opozicione strane, čeka svoju priliku.
Malo je verovatno da će ova borba uskoro završiti. Zvaničnici Poljske traže od EU da se povuče, a potpredsjednica Komisije Vera Jourova kaže da se prostor za dijalog sužava.
„Ovaj sukob se i dalje može smiriti. Još uvijek govorimo o uzajamnim ustupcima sa obje strane, ali ih je sve manje“, rekao je poljski visoki zvaničnik.
Upitan kako bi ovo moglo da se završi, drugi poljski zvaničnik ističe:
„Izgleda kao da su prestali da igraju poker i počeli da igraju ruski rulet“.
