Jesenja prognoza Evropske komisije objavljena danas predviđa pad privredne proizvodnje u posljednja tri mjeseca ove godine i prva mjeseca 2023. U njoj se kaže da se očekuje da će visoke cijene energije, rast troškova života, više kamatne stope i ukupna neizvjesnost „preokrenuti EU, evrozonu i većinu zemalja članica u recesiju u posljednjem kvartalu godine“.
Prognoza rasta za cijelu 2023. smanjena je na 0,3 odsto sa 1,4 odsto očekivanih u prethodnoj prognozi iz jula.
„Očekuje se da će se rast vratiti u Evropu na proljeće, pošto inflacija postepeno popušta kontrolu nad ekonomijom“, navodi se u izveštaju.
„Međutim, sa snažnim vjetrovima koji još koče potražnju, ekonomska aktivnost će biti prigušena“, piše Komisija.
Najlošiji rezultat sljedeće godine će verovatno biti u Njemačkoj, najvećoj evropskoj privredi i jednoj od najzavisnijih od ruskog prirodnog gasa prije rata u Ukrajini. Cijene gasa i struje su skočile pošto je Rusija smanjila snabdijevanje Evropi na mali dio onoga od prije invazije na Ukrajinu.
Očekuje se da će Njemačka doživjeti smanjenje proizvodnje za 0,6 odsto tokom sljedeće godine.
Inflacija će dostići vrhunac kasnije nego što se očekivalo, pred kraj ove godine, i podići će prosječnu stopu na 8,5 odsto za 2022. i na 6,1 odsto za 2023. u eurozoni. To je revizija naviše za skoro jedan procentni poen za 2022. i više od dva poena za 2023. godinu.
Dva uzastopna kvartala pada proizvodnje su uobičajena definicija recesije, iako ekonomisti iz Odjeljenja EU za praćenje poslovnog ciklusa eurozone koriste širi skup podataka uključujući brojke o zaposlenosti.
Komisija je navela da će se tržište rada verovatno držati relativno dobro uprkos smanjenju proizvodnje tokom zime, predviđajući povećanje stope nezaposlenosti sa 6,8 odsto ove godine na 7,2 dsto sljedeće i smanjenje na sedam odsto u 2024. godini.
