„Kremlj je koristio našu zavisnost od ruskih fosilnih goriva da nas ucijeni“, istakla je ona u govoru na Univerzitetu Ben Gurion u gradu Berševi na jugu Izraela.
„Od početka rata, Rusija je namjerno prekinula snabdijevanje gasom Poljske, Bugarske i Finske i holandskih i danskih kompanija u znak osvete za našu podršku Ukrajini“, dodala je predsjednica EK, ocijenivši da takav odnos Moskve, kako je rekla, „samo ojačava našu odlučnost da prekinemo zavisnost od ruskih fosilnih goriva“.
EU „istražuje načine da pojača energetsku saradnju s Izraelom“ radom na podvodnom kablu za napajanje i gasovodu u istočnom Mediteranu.
Fon der Lajen je to rekla pošto je premijer Italije Mario Dragi, koji je takođe u posjeti Izraelu, najavio da Rim teži pojačanju snabdijevanja gasom iz Izraela dok članovi EU razmatraju opcije kako da se manje oslanjaju na rusku energiju.
Izrael izvozi gas u Egipat, gdje se dio pretvara u tečnost i transportuje u Evropu.
Za značajno povećanje izvoza gasa bile bi potrebne dugotrajne investicije u infrastrukturu.
U razgovoru sa ministarkom energetike Izraela Karin Elharar u ponedjeljak Fon der Lajen je ponovila "potrebu EU za izraelskim gasom", rekao je portparol ministarke.
Kako je navedeno, od marta se razgovara o uspostavljanju pravnog okvira kako bi se omogućio izvoz izraelskog gasa u Evropu preko Egipta, a druga opcija je projekat IstMed (EastMed) za cijevovod na dnu mora koji povezuje Izrael, Grčku i Italiju preko Kipra.
Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena je međutim dovela u pitanje izvodljivost projekta zbog ogromne cijene i vremena potrebnog da se završi.
Premijer Italije je izjavio u Jerusalimu, gdje se sastao sa premijerom Izraela Naftalijem Benetom, da te dvije zemlje "zajedno rade na upotrebi gasnih izvora iz istočnog Mediterana i na razvoju obnovljive energije".
"Želimo da smanjimo našu zavisnost od ruskog gasa i ubrzamo tranziciju energije ka klimatskim ciljevima koje smo postavili", rekao je Dragi.
Benet je potrebu Evrope za alternativnim zalihama gasa označio kao "dobre vesti".
Izraelsko-turski projekat cijevovoda za koji su, kako se procjenjuje, potrebne tri godine i 1,5 milijardi dolara je druga opcija da izraelski gas stigne do evropskih tržišta.
Izraelski lider je u razgovorima o toj temi kritikovao Liban, sa kojim je Izrael tehnički u ratu. Između dvije zemlje već dugo postoji spor o pomorskoj granici.
Vašington posreduje indirektnim pregovorima u cilju da se spor riješi i omogući objema stranama da pojačaju eksploataciju gasa.
Izraelske rezerve gasa se procjenjuju na najmanje trilion kubnih metara, a za domaću uptrebu u naredne tri decenije nije potrebno više od 300 milijardi.
