To, između ostalog, govore podaci sa posljednjeg popisa objavljeni juče, o kojima smo već izvijestili.
Detaljnijom statistikom obuhvaćene su i kategorije obrazovanja, koje, uz ostalo, govore i o tome koliko je u Crnoj Gori doktora nauka, ali i koliko je onih koji nikada nijesu bili dio obrazovnog procesa.
U dvije opštine bez doktorata, najviše ih je među populacijom 65+
Doktorske studije završilo je ukupno 1.837 stanovnika Crne Gore, i to 748 žena i 1.089 muškaraca.
U 14 crnogorskih opština živi dvocifren ili trocifren broj doktora nauka.
Najviše ih je u Podgorici – tačno hiljadu. Slijede Nikšić (166), Bar (133) i Budva (117).
U Herceg Novom ih je 98, u Kotoru 90, u Tivtu 55, na Cetinju 31, a u Ulcinju 29. U Danilovgradu je 20 doktora nauka, u Bijelom Polju 19, u Rožajama 18, a u Tuzima i u Beranama po 16.
Niko među stanovnicima Andrijevice i Šavnika nema doktorat.
Najviše vlasnika doktorata je među populacijom od 65 i više godina (423), pri čemu to zvanje ima i 22 naših mladih sunarodnika, starosti od 25 do 29 godina.
U školu uopšte nije išlo skoro 700 ljudi mlađih od 30 godina
Što se tiče stanovnika starijih od 15 godina koji nikada nijesu pohađali školu, njih je ukupno 4.732. Od te brojke, 3.352 su žene, a 1.380 muškarci.
Najviše građana koji su bez škole je u Podgorici (1.198), pa u Ulcinju (391), Tuzima (366) i Nikšiću (361). Slijede Rožaje (292), Bijelo Polje(288), Berane (269), Bar (264) i Pljevlja (212).
Trocifrene brojke su još u Zeti (136), Plavu (119), Budvi (109), Herceg Novom (105) i Danilovgradu (102).
I u tom pogledu prednjače naši najstariji sugrađani – onih od 65 godina i više koji nikad nijesu išli u školu je 2.049. Međutim, zabrinjavaju podaci o tome da je bez škole 173 stanovnika uzrasta od 15 do 19 godina, 220 od 20 do 24, te 271 od 25 do 29 godina.