- Dok je Crna Gora bila u sastavu Jugoslavije pravoslavna crkva je bila jedna. Kada se Crna Gora osamostalila i postala država, u saglasnosti sa istorijskom tradicijom i 34. Apostolskim pravilom, pravoslavna crkva Crne Gore postala je autokefalna , kazao je danas patrijarh Ukrajinske pravoslavne crkve, Filaret, u svom obraćanju novinarima.
On je primijetio da su Ukrajinska i Crnogorska crkva u istom položaju, jer su objavile svoju autokefalnost, ali ih neke druge pravoslavne crkve, uključujući Rusku i Srpsku Pravoslavnu Crkvu, ne priznaju kao autokefalne crkve.
Filaret je objasnio ishodište prava Crnogorske i Ukrajinske pravoslavne crkve na autokefalnost:
- Na osnovu 34. Apostolskog pravila, koje svjedoči da svaki narod mora znati svog prvog patrijarha, ili mitropolita, ili episkopa. Ukoliko su Ukrajinci narod, kao što su i Crnogorci narod - na osnovu tog pravila imamo pravo na autokefalnost svojih crkava.
Drugi razlog je u stvaranju države. Dok Ukrajina nije bila država, već u sastavu Ruske imperije i potom Sovjetskog Saveza, tada je i naša crkva bila u sastavu Ruske Pravoslavne Crkve. Sada se pojavljuje pitanje zašto ne priznaju našu autokefaliju i ko je ne priznaje? Ne priznaju je one crkve od kojih smo se mi odvojili – Ukrajinska od Ruske, a Crnogorska od Srpske. Zašto one neće da priznaju autokefaliju naših crkava? Da li su u pitanju crkveni motivi ili politički – zapitao je episkop Filaret.
Doći će vrijeme za naše priznanje: Filaret je izrazio uvjerenje da će doći vrijeme da ove dvije crkve priznaju druge pravoslavne crkve.
- Kada se raspala Otomanska imperija Konstantinopoljska Crkva dugo nije priznavala ni Srpsku, ni Bugarsku, ni Rumunsku, ni Albansku, ni Crnogorsku, ni svoju rođenu Grčku (Elatsku) Crkvu. Konstantinopolj nije priznavao Rusku crkvu 141 godinu, Bugarsku crkvu -75 godina, a druge crkve kraće, ali takođe dugo.
Ali, te crkve su postojale i dolazilo je vrijeme kada su sve pravoslavne crkve bile primorane priznati i ove crkve koje u tom vremenu nisu bile priznate. Dakle oslanjajući se na istorijske primjere mi smo ubjeđenji da će doći vrijeme kada će i naše crkve biti priznate autokefalnim. I Ukrajinska i Crnogorska, pa i Makedonska crkva.
Ukrajinska Pravoslavna Crkva po veličini je treća u pravoslavlju. Na prvom mjestu je Ruska, na drugom – Rumunska. Ako dođe vrijeme da se sve pravoslavne crkve u Ukrajini objedine u jednu crkvu, a mislim da će doći, tada bi Ukrajinska crkva bila na drugom mjestu, poslije Ruske crkve, podsjetio je Filaret.
- Ako uporedimo sadašnju Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu Kijevskog Patrijarhata i šest Grčkih Autokefalnih crkava (a to su Konstantinopoljski patrijarhat, Jerusalimski patrijarhat, Aleksandrijski patrijarhat, Kiprska crkva, Eladska i Albanska crkva) koje sve zajedno imaju 12 miliona vjernika, a Kijevski patrijarhat ima 14,5 miliona vjernika, to jest više od šest grčkih crkava. Ukoliko Pravoslavlje ne bude priznavalo Ukrajinsku Pravoslavnu crkvu sa ovolikim brojem vjernika, to može da šteti čitavom Vaseljenskom Pravoslavlju, a ne samo Ukrajinskoj crkvi koja postoji, ali nema molitovnog zajedništva sa drugim pravoslavnim crkvama.
Kijevski patrijarhat danas ima blizu 5.000 parohija, 35 eparhija, 41 arhijereja, 5 bogoslovskih ustanova, blizu 50 muških i ženskih manastira i ona postoji priznavali je neki ili ne. Isto tako će postojati i Crnogorska Pravoslavna Crkva bez obzira na to što nije toliko velika kao Ukrajinska Crkva.
Ali, postoje autokefalne crkve koje su veće ili manje, kao Aleksandrijski patrijarhat. On nije veliki po broju vjernika ali, njegova slava je u istoriji. Jerusalimski patrijarhat, Albanska crkva i Poljska crkva su takođe male ali su autokefalne. Zato količina vjernika Crnogorska Pravoslavne Crkve nije osnov za nepriznanje njene autokefalnosti.
Pravoslavlje je razdijeljeno zbog grijeha vlastoljublja: I tako je Pravoslavlje razdijeljeno. Naprimjer Eladska crkva. Ona ima takozvane starostilnike koji su isto pravoslavni. Isto tako i Ruska Crkva nije jedina. I sve je to zbog jednog grijeha – grijeha vlastoljubstva. Nije u pitanju briga za Hristovu Crkvu, a želja za pokoravanje drugih naroda i crkava. A Gospod Isus Hristos je rekao jasno ko hoće među vama da bude veći nek vam je sluga, a ko hoće biti prvim neka bude robom, ali oni neće da budu sluge, a kamoli robovi, a žele da budu vladari. I tim idu protiv volje Gospoda naša Isusa Hrista. A Isus Hrist je glava čitave crkve ne samo Ruske, Srpske i drugih crkava, a svih pravoslavnih crkava, i zato je nama glavno imati zajednicu sa Hristom, ispovjedati nepovrijeđenu pravoslavnu apostolsku vjeru, pridržavati se Jevanđeljskog učenja o moralu i crkvenih kanona. I zato je sa nama Bog. A ukoliko je sa nama Bog, uz nas je i pobjeda.
„Nezavisna država ne može postojati bez nezavisne crkve“: Filaret se osvrnuo i na odnos države prema crkvi.
- Naravno da je država zainteresovana da se na njenoj teritoriji nalazi nezavisna pravoslavna crkva. Ako je ta država pravoslavna. Zato je i Ukrajinska država zainteresovana da na njenoj teritoriji postoji autokefalna Ukrajinska Pravoslavna Crkva, kao što je i Crnogorska država zainteresovana da na njenoj teritoriji postoji autokefalna Crnogorska Pravoslavna Crkva. Ali, to ne znači da se država mješa u crkvenu politiku.
Mi smo proglasili našu autokefaliju nezavisno od države. Mislim da je i Crnogorska Pravoslavna Crkva proglasila svoju autokefalnost, ne pod pritiskom države, nego slobodno. I zato je crkva zainteresovana da postoji nezavisno od države, a država je zainteresovana za autokefalnu crkvu. Jer, bez autokefalne crkve država ne može dugo postojati kao što ni crkva bez nezavisne države. Mi smo uzajemno povezani.
Mi imamo nezavisne države i imamo nezavisne crkve. I zato se naši interesi se poklapaju. A ukoliko su naši interesi isti, imamo garanciju našeg budućeg postojanja kao autokefalne pravoslavne crkve. Zato su i Rusija i Srbija zainteresovane da naše crkve budu podčinjene - jedna Moskvi, a druga Beogradu. Jer, kroz crkvu mogu da utiču na naše države.
Delegacija Ukrajinske Pravoslavne Crkve Kijevskog Patrijarhata boravi u Crnoj Gori na poziv Njegovog Blaženstva Mitropolita Crnogorskog Mihaila.
Mitropolit CPC Mihailo je više puta bio u posjeti Ukrajini i Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi. Filaret je trenutno u svojoj prvoj posjeti CPC-u.
