Pravo blago prirode skriveno je ispod zemlje, nadomak Cetinja. Magični svijet Lipske pećine. Ovaj dragulj ostaviće vas bez daha i poželjećete da se opet vratite da uživate u pogledu na mala remek-djela prirode koja su nastajala milionima godina.
“Lipska pećina je prirodno zaštićeno dobro koje se formiralo milionima godina u potpunoj tami a približno isto toliko ostala skrivena od čovječanstva. Služila je kao skrovište, dom određenim vrstama koje su se potpuno prilagodile specifčnim uslovima podzemnog svijeta”, priča za Portal Analitika vodič Damjan Mrinović.
Lipska pećina, kako pojašnjava, nastajala je etapno pod dejstvom rijeke Cetine.
“Proces formiranja pećine počeo je prije oko šest miliona godina”, priča Damjan.
Magični svijet u utrobi zemlje
Danas, kaže, imamo priliku da uživamo magičnom svijetu skrivenom u utrobi zemlje zahvaljujući - jednom psu.
“Lipska pećina otkrivena prije gotovo 200 godina i to pukom slučajnošću, zahvaljujući pastirskom psu koji je u pećinu upao kroz jedan od prirodnih ulaza. U potrazi za psom, seljani su otkrili cijeli podzemni svijet za koji nijesu ni slutili da se krije ispod njihovih imanja”, objašnjava Marinović.
Imajući u vidu, kako dodaje, da su seljani ulazili u pećinu pod svjetlošću baklji, nijesu mogli vidjeti u cjelosti sve ljepote ove pećine.
“Oni su određenim formacijama i ukrasima davali različite nazive kako bi se lakše orijentisali i pronašli izvore vode, što je bila i njihova primarna svrha ulaska u pećinu. Prva takva formacija je Ikona u čijoj neposrednoj blizini se nalazi i fosilni ulaz. Nekoliko koraka dalje od Ikone nalazi se i jezerska krivina iza koje se krije jedno od pećinskih jezera u kojem je dom pronašao i Crnogorski Lipski račić, endemična vrsta koju je opisao dr Pešić u Biodiverzitetu Lipske pećine”, napominje sagovornik Analitike.
Od Njegoševe dvorane do Zamka
Već na ulazu u pećinu posjetioce “zapljusne” hladan vazduh, a pred očima iskrsne mala čarolija. I svaki korak naprijed znači i susret za još ljepšim pećinskim ukrasima.
“Strpljenjem svojstvenom dejstvu prirode, voda je milenijumima klesala jedinstvene oblike u potpunoj tami, a susret sa Ikonom nagovještava bogatstvo ukrasa koje čeka posjetioce dok se kreću glavnim kanalom Lipske pećine i dolaze do Njegoševe dvorane koja je ujedno i najdublja tačka koju posjetioci obilaze u sklopu ture, ali ne i najdublja tačka pećine”, kaže Damjan.
“Tragovi su mnogi do pećine”, napisao je Njegoš u Gorskom vijencu i upravo ovaj citat nalazi se na jednoj od informativnih tabli pored staze koja vodi do Njegoševe dvorane.
A veličanstveni prizori čekaju posjetioce u ovoj dvorani. Čini se da bismo satima mogli da razledamo pećinske ukrase i da ih se dovoljno ne nagledamo.
“Ova dvorana je dobila ime Njegošu u čast, koji je prepoznao potencijal Lipske pećine i dao nalog da se istraži. Posjetioci tokom ture imaju priliku da svjedoče kreacijama nebrojenih kapi vode, koje su našle put kroz kroz stijene i nataložile kalcitne formacije od kojih su generalno najpoznatiji stalaktiti i stalagmiti. Naravno, naši posjetioci mogu vidjeti i stalagnate, odnosno pećinske stubove, koji nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita, potom travertin, bigrene kade, zavjese, i mnoštvo drugih”, priča naš vodič.
Na sredini dvorane nalazi se prekrasan, veliki pećinski ukras.
“Speleološki naziv jednog od najvećih stalagmita u Njegoševoj dvorani je Totem, a kroz više hiljada godina se očekuje njegovo spajanje sa grupom stalaktita koja ga je stvorila. Njegoševu dvoranu, poznatu i kao Koncertna krasi i grupa stalaktita nazvana Orgulje”, kaže Damjan.
I dok je objašnjavao šta se sve nalazi u pećini, kako se zovu ukrasi koji okružuju posjetioce, upalio je lampu i svjetlost usmjerio prema jednom od pećinskih stubova kako bismo vidjeli novu čaroliju - svjetlucanje na Totemu.
“Svi posjetioci mogu vidjeti kapljice vode po površini stalaktita i stalagmita koje pri određenoj svjetlosti odaju utisak kristala. Zapravo, oni nam govore da ukrasi i dalje rastu i da ih upravo iz tog razloga ne diramo kako ih ne bismo oštetili i usporili njihov rast”, pojašnjava Marinović i još jednom upozorava da pećinske ukrase posjetioci ne smiju dodirivati.
I taman kad se čini da smo vdijeli ono najljepše, ulazi se u novu dvoranu, a tamo novo carstvo pećinskih ukrasa i još jedno odušeljenje onim što vidimo.
“Nakon Njegoševe dvorane, ulazimo u Dvoranu Grada, a pred nama je možda i jedna od naprepoznatljivijih formacija Lipske pećine, a to je grupa stalagmita Grad ili Zamak od kojih su dva najveća približno pet metara visine. Pažnju privlači i stalagmit koji počiva horizontalno u podnožju Zamka - njegov specifičan položaj nam govori o dugoj i ponekad burnoj istoriji ove pećine dok danas doprinosi autentičnosti ove antičke formacije”, objašnjava Damjan.
Pećinski ukrasi - remek djela prirode
Uvjerili smo se da je kroz Lipsku pećinu priroda pokazala kreativnost, maštu, snagu i savršenstvo koje je strpljivo stvarala milionima godina. Evo i kako...
“Pećinski ukrasi formiraju se pod dejstvom prokapnih voda, odnosno, taloženjem minerala. Stalaktiti rastu sa plafona prema zemlji i inicijalno su šuplji iznutra, a na taj način voda može slobodno da kapa kroz njih i u tom procesu taloži minerale”, objašnjava sagovornik Analitike.
Kako naglašava, stalagmiti se formiraju od zemlje prema plafonu i nastaju kapanjem vode sa plafona.
„Za razliku od stalaktita, nemaju šupljina u sebi zbog činjenice da voda kapa na ravnu površinu. Za razliku od stalaktita, pećinske zavjese/draperije nastaju tako što kapljice vode klize niz zasvođeni dio stijene i kosekutivno talože duge niti minerala”, kaže Marinović.
Još jedna od formacija koje zavređuju pažnju jesu i bigrene koje posjetioci mogu vidjeti na posljednoj tački obilaska pećine.
“Upravo iznad bigrenih kada je i stalan izvor vode koji je zaslužan za njihovo stvaranje. Jedna od bigrenih kada nosi ime Gusle jer oblikom zaista podsjeća na naš tradicionalni muzički instrument”, kaže Damjan.
I tu nije kraj Lipske pećine, jer se, pojašnjava naš sagovornik, pećinski kraci pružaju još dalje od Gusala, a ukupna istraženost pećinskih kanala je 2,5km.
“Zapanjujuća je činjenica da su prilikom istraživanja Cetinjske pećine speleolozi ustvrdili da je Lipska pećina povezana upravo sa Cetinjskom i Obodskom pećinom spletom kanala. Ovo otkriće je uslijedilo zahvaljujući eko boji, to jest tako što je obojena voda u Cetinjskoj pećini nakon 72 sata našla put do Lipske a potom i do Obodske pećine”, objašnjava Marinović.
Kako do Lipske pećine
Do Lipske pećine dolazi se iz pravca Cetinja prema Podgorici. Nakon nekoliko minuta vožnje posjetioci nailaze na putokoze, skreće se desno i vijugavim, asfaltnim putem vozi još nekoliko minuta do parkiga i mjesta gdje se mogu kupiti karte.
Od parkinga do ulaza u Lipsku pećinu vozi se malim vozićima. I to je prilika da se uživa u pogledu na prekrasna cetinjska sela.
“Posjetioci mogu da biraju između dvije vrste tura - “pećinske ture” koja je dostupna svakog dana u pet termina i “avanturističke priče” za koju je potrebna prethodna rezervacija putem mejla. U sklopu avanturističke priče, posjetioci ulaze u pećinu spuštajući se užetom kroz “Jamski ulaz” zahvaljujući kojem je pećina i otkrivena“, naglašava Damjan.
Kako dodaje, osim dijela pećine predviđenog za pećinsku turu posjetioci u sklopu avanturističke ture obilaze i dublje djelove pećine u kojima nema označenih staza ili svijetla, već kao i prvi istraživači imaju priliku da uz pomoć opreme otkrivaju dio po dio pećine i dožive pećinu na sasvim drugačiji način.
Obilazak pećine nije moguć bez stručnih vodiča, kako zbog bezbjednosti posjetilaca, tako i zbog zaštite i očuvanja svega onoga što je priroda stavarala milionima godina.
“Cijena obilaska pećine za odrasle iznosi 14,90 eura po osobi. Cijena obilaska pećine za djecu do pet godina iznosi dva eura, za djecu od pet do 15 godina 8,90 eura i porodični paket, koji uključuje dvoje odraslih i dvoje-troje djece do 15 godina košta 39,90€. U cijenu je uračunat parking, vožnja vozićem do pećine i nazad, obilazak pećine, osiguranje i vodič”, kaže naš sagovornik.
Prije odlaska na ovu turu, treba imati na umu da je u pećini dosta hladnije nego vani.
“Temperatura unutar pećine iznosi od 10 do 12C”, kaže Damjan.
Ipak, nama nije bilo prehladno, a od pogleda na savršenstvo koje je priroda stvorila u Lipskoj pećini zaboravi se i na temperaturu i na vrijeme. Ovo je nezaobilazna atrakcija koju morate posjetiti…
“Za sve one koji žele da čuju ove i mnoge druge zanimljivosti kao i da dožive jedinstveno iskustvo podzemnog svijeta, poziv za posjetu uvijek stoji a sve informacije o rasporedu tura, ulaznicama, događajima, i slično mogu pronaći na našem sajtu, www.lipa-cave.me”, zaključuje Damjan.
