Apelacioni sud je u martu ukinuo presudu kojom su devetorica policijskih fukcionera oslobođena za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. Tako je predmet vraćen podgoričkom Višem sudu na ponovno suđenje, a postupak vodi sudija Milenka Žižić, čije je Vijeće i donijelo prvostepenu presudu.
Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Slobodan Franović smatra da je veoma bitno da se svi zločini, a posebno zločini ovakve prirode, u potpunosti rasvijetle:
''Da se sprovede jedna odgovarajuća, pravedna, nepristrasna i brza istraga, koliko je to moguće, jer u slučajevima ratnih zločina nema zastarijevanja. Moguće je ako se dođe do novih dokaza otvoriti nove istrage. U ovom slučaju su se i pojavili neki dokazi i još nema odgovora Tužilaštva da li tu ima novih dokaza na osnovu kojih bi se mogle podići i nove optužnice. Protivpravna deportacija izbjeglica iz Crne Gore je slučaj koji je u Crnoj Gori već dobio jedan epilog, isplaćene su reparacije porodicama i time su naši sudovi potvrdili da je taj događaj predstavljao zločin. Sada čekamo da slučaj dobije epilog i u krivično-pravnom smislu.''
Franović smatra da se završetkom suđenja ne može staviti tačka na priču o deportaciji. Očekuje da ovog puta budu poštovani međunarodni standardi:
''Mislim da ono što se odvijalo do sada, nije zadovoljavalo te standarde. Bili smo svjedoci pokušaja da se sa različitih strana ovaj slučaj politički zloupotrijebi. Potrebna je dodatna istraga ako se pojave novi dokazi i niko ne treba da bude zaštičen tu, to je jasno. Ali, isto tako ne može se bez ikakvih dokaza reći za taj zločin je odgovoran taj i taj. Smatram da je potrebno u potpunosti rasvijetliti ovaj zločin a kako bi se to učinilo smatram da je neophodna bolja saradnja između država koje su povezane ovim zločinom a to su Crna Gora, BiH i Srbija,'' kazao je Franović za podgorički Radio.
Podsjetimo, optužnica za ratni zločin tereti Boška Bojovića, Milisava Miću Markovića, Radoja Radunovića, Milorada Ivanovića, Milorada Šljivančanina, Božidara Stojovića, Sretena Glendžu, Duška Bakrača i Branka Bujića.
