U redovnom kvartalnom Izvještaju GA navodi se da zaštita ljudskih prava i dalje zabrinjava zbog neadekvatnog procesa suočavanja sa prošlošću, torture, prava na pravično suđenje, slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, diskriminacije manjina, pravima djeteta, položaja raseljenih i interno-raseljenih lica i ekonomsko–socijalnih prava i sloboda.
GA navodi da institucije u prvom kvartalu nijesu osnažile svoje kapacitete iako je u pojedinim organima popunjenost radnih mjesta niža od 50 odsto.
Prema njihovim riječima, Tužilaštvo još nije dovoljno aktivno u zaštiti ljudskih prava.
„Nadležne institucije su sprovele veći broj istraga nego u prethodnom periodu, ali je neophodno da se istrage sprovedu u svim slučajevima iznijetih navoda o kršenju ljudskih prava“, kaže se u Izvještaju te nevladine organizacije.
Prema ocjeni GA, zbog pasivnog odnosa nadležnih državnih institucija kada je u pitanju proces suočavanja sa prošlošću, zakašnjelih i neefikasnih istraga, kao i loše pripremljenih optužnica, ni poslije skoro dvije decenije nema pravosnažnih presuda u procesuiranju ratnih zločina.
GA navodi da se proces povratka protjeranih Muslimana iz Bukovice ne sprovodi transparentno i na principima koji bi osigurali pomirenje u tom mjestu.
Neophodno je, smatraju u toj organizaciji, da proces bude tranparentan i u interesu prognanih.
GA smatra da su učestala skrnavljenja spomenika civilnim žrtvama rezultat neadekvatnog odnosa države prema ratnim zločinima koji su se dogodili početkom 1990-tih godina. Neophodno je, kako se navodi, da nadležni učine maksimum i da identifikuju učinioce ovih nedjela.
U prvom kvartalu ove godine, GA je registrovala devet slučajeva o navodima građana koji se odnose na neki oblik zlostavljanja ili nehumanog postupanja.
U šest slučajeva navodi se odnose na fizičko zlostavljanje a u tri se radi se o ponižavajućem postupanju.
Prema saznanju GA, podnijete su četiri krivične prijave protiv službenika policije, a nije bilo presuda protiv policijaca zbog zlostavljanja.
Prema njihovoj ocjeni, glavni problem u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i dalje je pretrpanost zatvora koja je iznad 40 odsto propisanoh kapiciteta.
Zbog toga,smatraju u GA, Ministarstvo pravde treba da ubrza donošenje regulative o alternativnim sankcijama.
„I dalje postoje slučajevi gdje nadležne državne institucije, prije svega tužilaštvo, ne sprovode istrage za navode torture. Tužilaštvo treba da sprovede brze, efikasne i djelotvorne istrage u svim prijavljenim slučajevima za zlostavljanje“, navodi se u Izvještaju.
Politički motivisano nasilje bilo je izraženo i u prvom ovogodišnjem kvartalu. Ti slučajevi politički se ogledaju u govoru mržnje i incidentima, i nadležne državne institucije moraju identifikovati sve počinioce i nalogodavce ovih nedjela.
Neophodno je, smatraju u Alijansi, donijeti novi Zakon o vjerskim zajednicama, a u taj proces uključiti sve zainteresovane strane.
„Vlada treba da preispita ugovore koje je potpisala sa vjerskim zajednicama, a naročito djelove koji mogu dovesti do ozbiljnih ograničenja u poštovanju ljudskih prava“, ocijenili su u GA.
Oni su naveli da pravo na pravično suđenje nije zadovoljavajuće. Iako je od početka godine uveden institut besplatne pravne pomoći značajan broj građana i dalje nema adekvatan pristup sudu.
GA je osudila postupanja zvaničnika opštine Budva koji su NVO MANS javno nazvali špijunskom organizacijom.
Oni su naveli da recepcijske službe hotela nastavljaju da krše prava na zaštitu ličnih podataka iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela preporuku da recepcijske službe prekinu praksu zadržavanja ličnih dokumenata.
GA smatra da građani još nijesu upoznati sa pravima iz te oblasti pa je neophodno da Agencija pokrene aktivnosti na njihovoj edukaciji.
Prema njihovim riječima, pripadnici manjinskih naroda, osobe sa invaliditetom, LGBT osobe i žene i dalje su najdiskriminisaniji u društvu.
GA smatra da Vlada nije sprovela transparentne procedure i kršeći data pravila konkursa imenovala je članove Savjeta za zaštitu od diskriminacije.
„Zabrinjavajuće je što Vlada nije predvidjela mjesto u Savjetu za predstavnika manjinskih naroda i što nije prije donošenja odluke o osnivanju Savjeta konsultovala manjinske savjete“, ocijenili su u Alijansi.
Zabrinjava, kako se dodaju, što nadležne institucije nijesu pokrenule aktivnosti i mjere na suzbijanju neproporcionalne nacionalne zastupljenost u državnoj administraciji, koja je i dalje neprihvatljivo mala kada su u pitanju Romi, ali i druge nacionalne zajednice.
