On smatra da Demokratska partija socijalista (DPS) nije naučila lekciju iz poraza 2020. godine i posljednjeg poraza na lokalnim izborima.
„Za veliki dio građana DPS je simbol korupcije i vremena koji oni žele da ostave iza sebe. Umjesto unutrašnje reforme, partija se odlučila da igra na kartu identitetskih pitanja kroz forsiranje ekskluzivnog crnogorstva, što je odbilo mnoge bivše glasače, naročito one u centralnom i sjevernom dijelu države“, rekao je Garčević.
Kaže da takva politika nije zatvorila, već je, naprotiv, otvorila dodatni prostor za djelovanje takozvanog inkluzivnog srpstva iz Beograda.
„Novi izbori će dovesti do daljeg rasta Pokreta Evropa sad i pada podrške DPS-u. Može se očekivati da, po prvi put nakon 30-ak godina, DPS ne bude pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori. Na drugoj strani, PES će se naći u poziciji da, pored predsjednika i gradonačelnika Podgorice, rukovodi vladom, znači da kontroliše gotovo sve poluge vlasti“, rekao je Garčević.
To je, podsjeća on, položaj u kojem je bio DPS do 2020. godine.
„Takva situacija će biti veliki test za PES, ali i crnogorski krhki parlamentarizam. Ne bi bilo dobro da se jedna partokratija zamijeni drugom. Međutim, meni se čini da je mnogo realnije da će Crna Gora ući u period političke nestabilnosti i demokratskog sazrijevanja“, ocijenio je Garčević.
On je istakao da će Pokret Evropa sad morati da se politički jasno profiliše u odnosu na Rusiju, EU, NATO i regionalna pitanja.
„U pokretu su i oni koji podržavaju evroatlantski kurs Crne Gore, kao i oni koji smatraju da je Rusija najveći crnogorski saveznik. Izbjegavanje osjetljivih pitanja i populizam su donijeli mnogo novih glasova, ali kada jednom budu na vlasti, takav pristup više neće biti moguć. To je postalo jasno već nakon pobjede Milatovića“, rekao je Garčević.
Odgovarajući na pitanje kako gleda na komentare o uticaju Rusije na Crnu Goru, na izbore i generalno političku situaciju ističe da je ova zemlja "uspjela da u prilično mjeri zagospodari političkim, medijskih i duhovnim prostorom u regionu".
„Posebno u “srpskom svetu”, koji je Beograd označio kao sferu svog uticaja, da ne kažem mapu poželjne Srbije. Ona se nalazi u privilegovanoj situaciji da ne mora direktno biti involvirana u regionalna zbivanja da bi njen interes bio zaštićen. Kremlj svoje interese ostvaruje preko lokalnih, prije svega srpskih, ali ne samo srpskih, političkih aktera i Srpske pravoslavne crkve [SPC]. Uticaj SPC-a na politički život u Crnoj Gori je postao izuzetno jak da se može govoriti o klerikaliziciji javnog prostora do mjere koja nije prisutna ni u Srbiji“, rekao je Garčević.
Ruski mediji su, dodaje, treća poluga uticaja.
„Srbija je vremenom postala sjedište ruske propagande u regionu. Odatle djeluju ne samoSputnjik ili RT, već i ogranci drugih manje poznatih ruskih medijskih portala. Često informacije koje je kreirala Rusija kasnije preuzimaju lokalni mediji i plasiraju ih kao svoje što dodatno ojačava rusko prisustvo u medijskom prostoru, iako se to tako ne izgleda na prvi pogled“, zaključio je Garčević.
