Gdje je nebo jedina granica...

Izvor

Eva Papović je rođena 1987.godine u Podgorici. Od pete godine počela je da se pojavljuje na dječijim festivalima, gdje je osvojila veliki broj nagrada - najviše onih za najbolju interpretaciju.

Završila je Muzičku akademiju na Cetinju, gdje je i specijalizirala prije dvije godine. Instrument koji je odabrala da je prati kroz profesiju je - horna. Po svom neobičnom tonu, a i izgledu, horna je za nju uvijek predstavljala poseban instrument.

Unazad par godina učestvovala je na festivalu Sunčane skale u Herceg Novom. Prošle godine je nastupila sa pjesmom “Posljednju riječ mi šapni”, autora Zlatka Babana. Za nju je i urađen spot, u režiji Darija Jankovića.

Ove godine je učestvovala sa kompozicijom „Nisi moj“, za koju je muziku i aranžman uradio Saša Gajić, a tekst potpisuje Kaja Milačić.

Članica je rok sastava „Protocol“ iz Podgorice, sa kojim je snimila četiri pjesme, od kojih je najpoznatija „Zauvijek“, najviše zahvaljujući spotu koji je za tu numeru uradio Stefan Mališić.

BUĐENJE

Što Vam nedostaje iz vremena kada ste bili dijete?

- Nedostaju mi bezbrižni školski dani. Kad mi je najveći problem bio kako završiti domaći zadatak što prije, da bih nakon toga mogla da izađem vani da se igram sa drugaricama. Nedostaju mi dječiji festivali, druženje sa djecom... Dječija odmarališta.

Što najviše volite u tome što ste odrasli?

- Pa, volim to što mogu neke svoje želje iz djetinjstva da pretočim u stvarnost, da se borim sigurnije za njih. Da mogu sama puno toga korisnog da uradim, a da ne tražim pomoć od svojih. Da uživam u svojoj mladosti, a opet da sačuvam pomalo djetinjastog duha.

Za koji Vaš talenat smatrate da nije došao do izražaja?

- Smatram da imam talenta za pokret, ritam i ples. Mnogo volim da igram, ali, nažalost, nisam imala priliku da usavršim ples, iako sam kao mala stalno posjećivala časove plesa. Obaveze su me smetnule u tome, jer su muzička škola i instrument koji sviram zahtjevali jako puno odricanja i vremena...

Koju svoju osobinu smatrate najgorom?

- Tvrdoglavost i svojeglavost. Veoma sam hiperaktivna i ponekad to zna da me unazadi.

Što najviše cijenite kod drugih?

- Veoma cijenim dobre ljude, a i ljude čvrstog karaktera. Cijenim ljude koji pomažu drugim ljudima, bez interesa..

U OGLEDALU

Kako bi se zvala Vaša filmska biografiju i ko biste voljeli da glumi Vas?

- Ne mogu konkretno da dam naslov, ali može da bude neki muzčki termin povezan sa mojim djetinjastim i veselim duhom… Voljela bih da mene glumi Odri Tatu, jer je mnogo volim i smatram je izuzetnom glumicom, koja može sve da glumi, a posebno te uloge gdje je glavni lik djetinjast, sanjar i hiperaktivan, kakva sam i ja.

Kako biste nekome, preko telefona, u pet riječi opisali sebe?

- Optimista, hiperaktivna, samoživa, romantična, smotana.

Kako biste opisali sebe da ste hrana?

- Kao jabuka, nekad slatka nekad kisjela iznutra, ali spolja uvijek crvena, vedra.

Koju moć super-junaka biste voljeli da imate?

- Supermenovu!

Sa kojom ličnošću, stvarnom ili izmišljenom, biste se zamijenili na jedan dan?

- Sa Donaldom Trampom.

SVAKODNEVICA

Što radite nedjeljom poslijepodne?

- Obično odmaram uz neki dobar klasični film, ili šetam psa... Sabiram misli.

Koja pjesma Vam je uvijek u vrhu liste omiljenih?

- „Moment in Time“ ili „I Will Always Love You“ od Vitni Hjuston.

Koja knjiga/predstava/film je, u posljednje vrijeme, na Vas ostavila najsnažniji utisak?

- „Pobjednik je sam“ Paola Koelja, izuzetno dobra psihološka knjiga.

Gdje biste voljeli da otputujete?

- U Italiju i Španiju.

Koje prevozno sredstvo najmanje volite?

- Teško mogu reći za bilo koje da ga ne volim, jer volim apsolutno svako prevozno sredstvo... Možda najmanje od svih motor, mada i njega volim, ali se plašim.

DA TI KAŽEM...

Kome sve ispričate?

- Naravno – roditeljima. Ali apsolutno sve!

Čemu se uvijek obradujete?

- Čokoladi i životinjama. :-)

Da li za nečim žalite?

- Ne.

Bez čega ne možete?

- Ne mogu bez svoje porodice i ljudi koje mnogo volim. Ne mogu ni bez životinja.

Za što ste se posljednji put izvinili?