Godina koja je počela haotičnim napadom na demokratiju u Vašingtonu, "pobunom" na američkom Kapitolu, završila se dostojanstvenijom odbranom iste, "Samitom za demokratiju" predsjednika SAD-a Džozefa Bajdena.
Između ova dva događaja došao je i ponižavajući i haotičan kraj američkog demokratskog eksperimenta u Avganistanu.
Godine 1947, Vinston Čerčič je slavno primijetio: "Rečeno je da je demokratija najgori oblik vladavine osim svih onih drugih formi koje su isprobane". Godine 2021. njen primjer kao model kojem bi nacije trebalo da teže bio je tučen i potučen.
Godina vakcina
Ovu godinu možemo još nazvati i “godina vakcina”, jer se svijet nadao da će pobjeći od pandemije koronavirusa. Međutim, to se nije desilo.
Milioni su umrli dok je nova varijanta, Delta, zahvatila svijet, a sama vakcinacija je postala uzrok animoziteta, postavljajući vakcinisane i nevakcinisane u suprotne tabore, naglašavajući nejednakost između bogatih i siromašnih nacija i moć prinude vlade.
Između ostalog, bila je ovo i godina velikih deklaracija, ali manje impresivnih akcija kada je riječ o klimatskim promjenama. Požari i poplave od Kalifornije do Sibira upozorili su čovječanstvo - ali odgovor na konferenciji UN o klimatskim promjenama u Glazgovu bio je mlak.
U 2021. godini, jače nego ikada osjetio se potpuni i dalekosežni uticaj društvenih mreža, te se postavlja pitanje da li se to može ukrotiti i na koji način?
Iznad svega, čini se da je 2021. bila godina upozorenja - o našim odnosima s tehnologijom, planetom i onima koji nama upravljaju, bilo da su izabrani ili samoproklamovani.
Nezamisliv scenario
Invazija na američki Kapitol 6. januara, hranjena teorijama zavjere o ukradenim izborima i podstaknuta od strane tadašnjeg predsjednika, šokirala je cijeli svijet.
Održan je demokratski proces u vidu predsjedničkih izbora, i potvrđen rezultat istih. Međutim, to nije spriječilo bijesnu manjinu da poziva na vanredno stanje. Odbijanje nespornog rezultata dovelo je do raspoređivanja 20.000 pripadnika Nacionalne garde na Bajdenovoj inauguraciji, što je bio nezamisliv scenario za uređen sistem kakav imaju SAD.
Događaji tog dana bili su simbol toksičnih podjela u Sjedinjenim Državama.
Čak i prije izbora, Bajden je kao predsjednički kandidat demokrata upozorio: "Povjerenje u demokratske institucije je palo. A međunarodni sistem koji su Sjedinjene Države tako pažljivo konstruisale se raspada na djelove.”
U nastojanju da povrati to povjerenje, Bajdenova administracija je početkom decembra okupila više od 100 zemalja na virtuelnom Samitu za demokratiju, na koji Rusija i Kina nijesu bile pozvane.
Bajden je na konferenciji za novinare u martu rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping čovjek poput ruskog lidera Vladimira Putina, koji misli da je autokratija talas budućnosti, i da demokratija ne može funkcionisati nikada.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova bijesno je reagovalo na Samit, rekavši da su SAD pokušale da osujete demokratiju pod "izgovorom demokratije", te da podstaknu podjele i konfrontaciju i na taj način skrenu pažnju sa svojih unutrašnjih problema.
Rezultati Samita, i njihov uticaj, moći će se sagledati tek u godini koja je nastupila.
Državni udari
Iako su događaji od 6. januara bili slaba tačka za demokratske institucije, ni ostatak godine nije pružio mnogo utjehe.
U mnogim zemljama, posebno u onima u kojima su korijeni demokratije bili plitki, slobode su nagrizene ili potpuno nestale. Bilo je državnih udara u Mijanmaru, Sudanu i Maliju, došlo je do raspada Etiopije, namještenih izbora u Nikaragvi, a ono što je dotuklo demokratiju jeste pobjeda Talibana u Afganistanu
Kolaps avganistanske vlade koju podržavaju SAD bio je udar na kredibilitet Vašingtona, postavljajući pitanje - koliko je pouzdan kao partner i zaštitnik.
Mjesec prije dvadesetogodišnjice napada na STO, 11. septembra 2001. godine, talibani, saveznici grupe koja je srušila kule bliznakinje, ušli su u Kabul bez ispaljenog metka. Probni demokratski napredak, naročito po pitanju ženskih prava i medijskih sloboda ugušen je preko noći.
Fridom Haus: Pad demokratije u cijelom svijetu
Petnaestu godinu za redom, američka neprofitna organizacija Fridom Haus izvijestila je o padu demokratije u cijelom svijetu, ukazujući da autoritarni režimi širom svijeta prolaze nekažnjivo za svoje zloupotrebe i iskorišćavaju nove mogućnosti za konsolidaciju moći.
U izvještaju se navodi da je u Indiji nacionalistička vlada predvođena premijerom Narendrom Modijem odgovorna za sporovođenje diskriminatorske politike i povećano nasilje nad muslimanskim stanovništvom.
Kao odgovor, indijska vlada je rekla da se jednako odnosi prema svim građanima, onako kako je to propisano Ustavom zemlje i da se svi zakoni primjenjuju bez diskriminacije.
Među brojnim primjerima država u kojima je demokratija počela da posustaje našao se i Brazil.
“Predsjednik Žair Bolsonaro otvoreno je testirao brazilske demokratske institucije, optužujući sudije Višeg izbornog suda da se pripremaju za lažiranje izbora 2022”, saopšteno je iz Instituta za demokratiju i međunarodnu pomoć, sa sjedištem u Štokholmu.
Poljska i Mađarska slabe tačke EU
Ni Evropsku uniju nisu zaobišli izazovi u oblastima koje se tiču slobode medija i nezavisnog pravosuđa. Kada su u pitanju ovi problemi, slabe tačke EU bile su Poljska i Mađarska.
Posljednji ostaci neslaganja u Rusiji su ugašeni, a opozicioni političar Aleksej Navaljni poslat je u zatvor kada se usudio da se vrati kući. Putinovo gomilanje trupa u blizini Ukrajine, dopunjeno sofisticiranom kampanjom dezinformacija, dovelo je u pitanje samo pravo Ukrajine na postojanje.
Najdublji izazov demokratskim vrijednostima došao je iz sve snažnije Kine, gdje se Xijev čelični stisak pooštrio i doveo do sve većih kršenja ljudskih prava.
Kina, negirajući kršenje ljudskih prava u gradu Xinjiangu, pojačava svoje ideološke napade na Zapad, unapređujući novu vrstu međunarodnog poretka, iskorišćavajući slabljenje demokratije.
Kako je to rekao kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji: "Praksa demokratije varira u zavisnosti od različitih nacionalnih uslova i ne može biti jedan šablon ili jedan standard."
Ali, izazov Pekinga bio je mnogo više od ideološkog. Ratobornost prema Tajvanu je rasla i ubrzala razvoj hipersoničnih projektila.
"Tempo i putanja kojom se kreću nadmašiće Rusiju i SAD ako ne učinimo nešto da to promijenimo", rekao je američki general Džon Hajten.
Na ove optužbe Kina je dala odgovor da testira svemirske brodove, a ne rakete.
Antikovid protesti
Oklijevanje oko vakcinacije postalo je jedna od krilatica ove godine, posebno u SAD i Njemačkoj, gdje je smrtnost od koronavirusa u decembru bila najveća još od februara.
Protesti protiv mjera i obaveznih zdravstvenih propusnica privukli su desetine hiljada ljudi u Francuskoj i Italiji. Tokom hladnog decembarskog vikenda, više od 40.000 ljudi protestovalo je u Austriji protiv karantina i obavezne vakcinacije. Protesti u Njemačkoj i Holandiji postali su i nasilni.
U SAD-u su radnici rizikovali da budu otpušteni jer su odbili ono što su smatrali nezakonitim i nemoralnim napadima na njihova prava. Zabilježeni su čak i napadi na centre za vakcinaciju.
Ovo bi bili problemi razvijenih država prvog reda, dok u ostatku svijeta veliki broj zdravstvenih radnika nije ni imao pristup vakcini.
SAD i Evropa imaju na desetine miliona buster doza vakcine, međutim samo 2,5% od 6.4 milijarde doza vakcine dato je Africi, gdje živi 17% svjetske populacije.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2020. godine više puta upozoravala na rizike i nepravdu nejednakosti vakcina, i to je 2021. postala realnost. Zapanjujući je i porast problema mentalnog zdravlja, posebno među tinejdžerima. Posjete hitnoj pomoći zbog pokušaja samoubistva porasle su za 51% među američkim adolescentkinjama početkom 2021. godine, u poređenju sa istim periodom 2019., prema podacima američkog generalnog hirurga.
Priredila J. Radonjić
