Kako se navodi, nakon što su 15. avgusta 2021. zauzeli Kabul, talibani su, između ostalog, znatno ograničili prava žena, ugušili slobodu medija i proizvoljno stavljali u pritvor, mučili i po skraćenoj proceduri sude kritičare i protivnike.
Talibanske vlasti su zbog kršenja ljudskih prava naišle na žestoku osudu međunarodne zajednice, podsjetio je Hjuman rajts voč i ugrozile međunarodne napore da se pomogne zemlji u teškoj humanitarnoj situaciji.
U Avganistanu je nastupio ekonomski krah, uglavnom zbog toga što su vlade ukinule inostranu pomoć i ograničile međunarodne ekonomske transakcije. Više od 90 odsto Avganistanaca nema siguran pristup hrani, zbog čega su milioni djece u opasnosti od gladi i ozbiljnih dugoročnih zdravstvenih problema, ukazuje HRV.
„Avganistanski narod živi u noćnoj mori kada je riječ o ljudskim pravima, žrtve su i okrutnosti Talibana i međunarodne apatije“, rekao je Ferešta Abasi, istražitelj iz Avganistana u Hjuman rajts voču.
„Budućnost Avganistana će i dalje biti sumorna ako se strane vlade aktivnije ne uhvate u koštac s talibanskim vlastima i ne izvrše snažan pritisak zbog njihovog kršenja ljudskih prava.“
Talibani su se vratili na vlast u Avganistanu, koji su vodili od 1996. do 2001. godine, nakon što su SAD i njihovi saveznici posle dvadeset godina povukli svoje snage iz zemlje.
U avgustu prošle godine su pokrenuli ofanzivu za povratak kontrole nad zemljom i za deset dana zauzeli niz gradova, što je kulminiralo padom Kabula 15. avgusta, podsjeća Al Džazira. Predsjednik Ašraf Gani je pobjegao u Abu Dabi i priznao da su „Talibani pobijedili“.
Na aerodromu u Kabulu je nastao haos, pošto je hiljade preplašenih Avganistanaca i stranaca pokušalo da se ukrca na posljednje letove iz zemlje. Vašington je zamrzao avganistanske rezerve od oko sedam milijardi dolara u američkim bankama, a donatori su ukinuli ili drastično smanjili svoju pomoć za zemlju.
Tokom haotične evakuacije stranih državljana i Avganistanaca koji su radili za odlazeću vladu, na kabulskom aerodromu je poginulo nekoliko ljudi. U napadu bombaša samoubice 26. avgusta je ubijeno više od sto ljudi, za šta je odgovornost preuzeo ogranak Islamske države u Avganistanu i Pakistanu, rivali talibana.
Četiri dana kasnije je uslijedilo slavlje talibana, pošto su američke snage i njihovi saveznici napustili zemlju 30. avgusta.
Nakon što su u septembru formirali prelaznu vladu u kojoj nije bilo žena, talibani su ponovo uspostavili Ministarstvo za promociju vrlina i sprječavanje poroka. Uslijedili su protesti u Kabulu i Heratu gdje je dvoje ljudi ubijeno.
Talibanske vlasti su, podsjeća Al Džazira, u martu zabranile učenicama srednjih škola da pohađaju nastavu i naredile da službenici Vlade nose bradu. U maju je stigla naredba da žene i djevojke moraju da nose hidžab i prekrivaju lice u javnosti, a talibanska vjerska policija je saopštila da bi bilo bolje da žene ostaju kod kuće. Ova mjera je važila i za TV voditeljke, što je izazvalo međunarodnu osudu.
Ženama su takođe zabranjena daleka putovanja bez muške pratnje dok javne parkove u Kabulu mogu da podsjećuju samo onih dana kada je to zabranjeno muškarcima. Mnoga radna mjesta su zabranjena za žene.
Nakon što je zemlji uskraćena pomoć, u Avganistanu je nastupila žestoka ekonomska i humanitarna kriza. Od avgusta prošle godine Avganistanci se suočavaju sa nesigurnim pristupom hrani, te, kako pišu mediji, mnogi preskaču obroke ili ne jedu po nekoliko dana, zbog čega pribjegavaju ekstremnim mjerama, te primoravaju djecu na rad ili ih prodaju za brak.
Hjuman rajts voč ukazuje da je zemlja dodatno izolovana zbog kršenja ljudskih prava talibanskih vlasti i njihove nespremnosti da ostvare saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Strane vlade, dodaje organizacija, treba da ublaže restrikcije uvedene bankarskom sektoru zemlje da bi se omogućile legitimne ekonomske aktivnosti i dostava humanitarne pomoći, ali, naglašava, talibani treba da prestanu sa kršenjem ljudskih prava.
„Talibani treba hitno da preinače užasnu i mizoginu odluku da zabrane ženama srednjoškolsko obrazovanje“, rekao je Abasi. „Tako bi poslali poruku da su spremni da ponovo razmotre svoja gnusna djelovanja.“
Humanitarna situacija u Avganistanu bi bila čak gora da Ujedinjene nacije i druge organizacije ove godine nisu značajno intenzivirale svoja djelovanja, ocijenio je Hjuman rajts voč.
„Nakon godinu dana na vlasti lideri talibana treba da priznaju da su izazvali katastrofu i preinače kurs kada je riječ o ljudskim pravima prije nego što još Avganistanaca bude ugroženo i prije nego što bude izgubljeno još života“, rekao je Abasi.
