Vijest da je menadžment RTCG-a zabranio jednom novinaru da u programu koristi upotrebu jotovanih oblika crnogorskoga jezika naišla je na burnu reakciju dijela javnosti, kao i uglednih intelektualaca iz zemlje i regiona. I tu nije kraj, novost je da je novinaru dozvoljeno da tu varijantu crnogorskog jezika koristi - u emisijama Redakcije na jeziku manje brojnih naroda.
Ugledni akademik Mark L. Grinberg, profesor na slavističkoj katedri u Kanzasu, u izjavi za Portal Analitika ocjenjuje da je vijest o zabrani novinaru RTCG da koristi jotovanu varijantu crnogorskoga standardnoga jezika zapravo “možda najbolje što se može dogoditi”.
“Vjerovatno se i dan danas zaboravlja to da su posljednje trećine 19. vijeka pokušavali da zabrane Vukov standardni jezik na osnovi govornog srpskog, a sve s ciljem zaštite slavenosrbskoga jezika. Ipak, svi znamo kakav je bio rezultat one zabrane”, napominje Grinberg.
7Optimističan da će se, kako kaže, vremenom prihvatiti i crnogorski pravopis.
“Jer, da citiram kolege sociolingviste, jeziku je svejedno: ljudi koriste svoj jezik i jezik se mijenja u skladu sa njihovim komunikativnim potrebama, a ne zbog zakonodavstva ili zabrana. Više uprkos njima”, podsjeća Grinberg.
Sagovornik Analitike ovim povodom ukazuje na primjer češkog jezika tokom 19. vijeka.
“To je još ekstremniji slučaj: češka elita školovala se i pisala njemački, govorili su češki u porodici ili u svakodnevnom razgovoru. Kompozitor Bedrih Smetana je do odraslih godina isključivo pisao njemački, dok se nije odlučio da piše češki (koji je, naravno, već govorio). Da nije bilo još mnogo primjera poput Smetane, ne bi danas postojao češki jezik”, zaključuje Grinberg.
