Ministar Papakonstantinu je izjavio da je novac iz međunarodnog paketa pomoći jedini način da se izbjegne propuštanje rate.
U obraćanju parlamentu, grčki ministar finansija je istakao da su uslov za dobijanje pomoći drakonske mjere štednje.
Mjere štednje kojim bi, prema računici grčke vlade, zemlja uštedjela 30 milijardi eura u naredne 3 godine, podrazumijevaju:
zamrzavanje plata u javnom sektoru do 2014. godine, zamrzavanje ili smanjenje penzija, povećanje PDV-a sa 19 na 23 odsto, povećanje akciza na gorivo, cigarete i alkohol do 10 odsto, jednokratni porez na profit plus porez na nekretnine i kockanje i ekološku taksu.
Predviđeno je i podizanje prosječne starosne granica za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine.
Grčki parlament treba, prema planu, da usvoji paket mjera štednje do kraja nedjelje.
Juče je predsjednik Karolos Papuljas rekao da se Grčka nalazi na ivici ponora.
Obraćajući se naciji poslije dana obilježenog protestima i smrću troje učesnika demonstracija u Atini, predsjednik Papuljas je rekao da je na svim Grcima odgovornost da ne naprave korak u ponor.
Neredi su se proširili i u Solun na sjeveru zemlje, gdje su se demonstranti ustremili na prodavnice i banke u centru grada prije nego su ih specijalne policijske jedinice rastjerale.
Saobraćaj u zemlji je gotovo potpuno paralisan. Svi letovi u i iz zemlje su otkazani, trajekti ne rade i većina radnji je zatvorena.
BBC-jev izveštač iz Atine javlja da su Grci bijesni na vladu i strance, koji su, kako se tumači, Grčkoj nametnuli strog program štednje u zamjenu za obećanu finansijsku pomoć.
Generalni štrajk i protesti su prvi test riješenosti vlade da sprovede mjere štednje koje su uslov za dobijanje pomoći EU i MMF-a od 110 milijardi eura da bi zemlja prevazišla dužničku krizu.
