Ono što se posljednjih nedjelja događa na evropskim aerodromima pokazuje šta može da se dogodi kada bude špic ljetnje sezone. Putnicima će prije svega biti potrebno mnogo strpljenja.
Gužve na šalterima njemačkih aerodroma, ali i u drugim zemljama Evrope, sve su duže. Glavni razlog je nedostatak radne snage, bez obzira da li je riječ o obezbjeđenju, službenicima na šalterima za čekiranje ili osoblju koje radi na otpremanju prtljaga.
Britanski „Izidžet“ ovih dana je potvrdio da će zbog nestašice radnika preko leta da otkaže na hiljade planiranih letova.
Tokom pandemije su mnoge firme otpuštale radnike, a mnogi od njih su u međuvremenu pronašli bolje plaćene poslove. U ovom trenutku nedostaje oko petina operativnog osoblja na tlu, kaže Ralf Bajzel iz Udruženja aerodroma (ADV) u Njemačkoj. Zapošljavanje po ubrzanom postupku nije moguće, jer osoblje koje radi na obezbjeđenju mora da prođe odgovarajuću bezbjednosnu provjeru koja traje nekoliko nedjelja.
"Ne može ta provjera da traje osam nedjelja, leto je onda gotovo", napominje Bajzel.
Manjak radnika
Problema ima i u vazduhu – njemačka "Lufthanza" otkazala je nekoliko stotina letova planiranih za jul, zato što nema dovoljno službenika koji rade u avionima.
"Odavno je bilo jasno da će se smanjivanje broja radnih mjesta u mnogim oblastima negativno odraziti na avio-saobraćaj", kaže Štefan Hert, predsjednik sindikata pilota "Kokpit". Nije moguće na brzinu pronaći dovoljno pilota, i to je problem u čitavom svijetu. U SAD se zato pilotima u regionalnom saobraćaju nude bolji uslovi nego oni koji su prije pandemije važili kao maksimalno dobri, tvrdi Hajnrih Grosbongart, stručnjak za avionski saobraćaj iz Hamburga.
Njemačkoj prijeti i mogućnost štrajka pilota "Lufthanze" zato što menadžment kompanije sve više letova prebacuje na svoju ćerku-firmu "Jurovings" koja ima nešto povoljnije cijene karata.
"Lufthanza" mora da štedi – firma je bila u velikim problemima tokom pandemije, sada je u procesu reorganizacije, a istovremeno se želi da se pruži brza i pouzdana usluga mušterijama.
To je teško, morao je da prizna i šef "Lufthanze" Karsten Špor, koji se, kaže, već u nekoliko navrata morao da se izvinjava putnicima zbog problema u organizaciji saobraćaja. A to će, kako on sam očekuje, morati da radi i tokom ljetnjeg perioda.
Skup kerozin
Ima i drugih problema. Cijene goriva su znatno porasle zbog rata u Ukrajini. Ruski vazdušni prostor je zatvoren. Avioni koji lete prema Dalekom istoku moraju da koriste zaobilaznice, a duži letovi samo povećavaju troškove. Grosbongart zbog toga očekuje da bi neke avio-kompanije mogle da se nađu u ozbiljnim problemima. Stručnjak iz Hamburga očekuje i stečaje, na primjer kod onih manjih, nerentabilnih firmi koje opstaju samo zahvaljujući državnoj pomoći.
U sred svih tih turbulencija, u Berlinu danas počinje Međunarodna avio-izložba (ILA). Ona se obično održava na svake dvije godine, ali je zbog pandemije 2020. bila otkazana. Očekuje se da bi ove godine u fokusu mogao da bude i vojni avio-sektor, i to zbog rata u Ukrajini. A još jedna velika tema će biti zaštita životne sredine.
Ogromni gubici
Ta ekološka komponenta podstakla je poslovanje prije svega "Erbasa" i "Boinga". Korišćenje aviona koji troše manje goriva pomaže naime avio-kompanijama u ostvarivanju ciljeva po pitanju emisije štetnih gasova. "Erbas" do 2040. na tržištu očekuje potražnju za 39.000 letilica, odnosno aviona novije generacije koji bi zamijenili stare modele koji "gutaju" mnogo kerozina. "Boing" do 2040. očekuje godišnji rast broja putnika od 3,1 odsto. Stručnjaci poput Hajnriha Grosbongarda smatraju međutim da je to suviše optimističan scenario.
Nakon dvije teške korona-godine s velikim gubicima, avio-branša konačno vidi svjetlo na kraju tunela. U 2023. je, kako se očekuje, moguće i konačno ostvarivanje profita, kaže generalni direktor Svetskog udruženja avio-industrije (IATA) Vili Volš.
Za ovu godinu ipak se očekuju gubici u visini od oko 9,7 milijardi dolara. To zvuči mnogo, ali u stvarnosti je to mnogo, mnogo manje nego tokom pandemijskih godina 2020. i 2021. u kojima su gubici iznosili 138 milijardi dolara, odnosno 42 milijarde američkih dolara.
