Rat u Ukrajini i dalje predstavlja jedno od gorućih pitanja međunarodne bezbjednosti, dok se svijet suočava s posljedicama ruske agresije i složenim geopolitičkim izazovima. U svijetlu ovih događaja i promjena na globalnoj političkoj sceni za Portal Analitika govori ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, Oleg Herasimenko.
On se osvrnuo na trenutno stanje na ukrajinskom ratištu, ulogu međunarodne zajednice u pružanju podrške Ukrajini, te očekivanjima kakve promjene nova administracija SAD-a može donijeti u pristupu rješavanju ukrajinske krize.
Analitika: Kako ocjenjujete uticaj dolaska administracije Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama na odnose između Ukrajine i SAD, a posebno na dalju podršku vašoj zemlji u odupiranju ruskoj oružanoj agresiji?
Herasimenko: Ukrajina i SAD imaju dugogodišnje i duboko utemeljeno strateško partnerstvo zasnovano na zajedničkim vrijednostima demokratije, slobode i poštovanja međunarodnog prava.
Povratak predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću predstavlja novu priliku za jačanje naše saradnje, posebno u oblasti bezbjednosti i odbrane.
1Ukrajina je imala dosta pozitivno iskustvo saradnje sa administracijom Donalda Trampa tokom njegovo prvog predsjedničkog mandata. Novi predsjednik SAD pokazuje odlučnost po pitanju postizanju mira za Ukrajinu, što je i naš najvažniji cilj. On je čovjek od snage. Ukrajinci su spremni da rade zajedno sa novom administracijom SAD na postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira za Ukrajinu što je prije moguće. Ovo je šansa koja se mora iskoristiti.
Zajedno moramo pokazati Rusiji da su njene agresivne namjere nemoćne pred našom zajedničkom odlučnošću. „Mir kroz snagu“ je jedini efikasan pristup koji može zaustaviti agresora. Pozdravljamo odlučnost i pouzdanost predsjednika Donalda Trampa u tom pravcu. I zato su naša očekivanja dosta konstruktivna. Računamo na nastavak podrške Ukrajini od strane SAD. Odbrana Ukrajine od ruske agresije ipak je fundamentalno bezbjednosno pitanje ne samo za našu zemlju, već i za cijelu Evropu i euroatlantsku zajednicu.
I mi dobro znamo kako da zaustavimo agresiju i kako da prevaziđemo Rusiju na bojnom polju. Imamo odgovarajuća iskustva. Još u oktobru prošle godine predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je našim saveznicima Plan pobjede koji obuhvata pet ključnih tačaka. Implementacija ovoga plana dovela bi Ukrajinu u povoljan pregovarački položaj kada bi se uključila u pregovore sa Rusijom, takođe bi dala ogroman doprinos jačanju bezbjednosti na evropskom kontinentu.
Svaki plan da se Rusija primora da zaustavi agresiju i prihvati pravedan mir mora uključivati ozbiljne korake za podizanje cijene rata za Moskvu. Postoje dva glavna skupa mjera: ekonomske i vojne. Oni će djelovati samo zajedno.
Maksimalni ekonomski i vojni pritisak uključuje oštre sankcije, potpuno korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za podršku Ukrajini i pružanje vojne pomoći Ukrajini u dovoljnim količinama i na vrijeme kako bi se našim ratnicima omogućilo da izvode uspješne vojne operacije.
Da se razumijemo - Ukrajinci su baš oni koji su najviše zainteresovani za mir. Borba za slobodu i nezavisnost naše zemlje ima visoku cijenu, svaki dan se suočavamo sa gubicima i velikim izazovima.
Istovremeno postoji još jedan principijelan momenat. Samo stvarne bezbjednosne garancije Ukrajini mogu i hoće poslužiti kao stvarne garancije bezbjednosti svakome u Evropi. A Evropa mora znati kako da odbrani sebe.
Dodao bih takođe da političko rukovodstvo Ukrajine i nova američka administracija već imaju efikasno uspostavljenu komunikaciju, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski bio je jedan od prvih svjetskih lidera koji su održali telefonski razgovor sa Donaldom Trampom nakon njegove pobjede na izborima.
Osim toga u decembru u Parizu uz pomoć predsjednika Francuske održao se njihov najnoviji i dosta produktivan sastanak.
Analitika: Ruska vojska sada je u ofanzivi, pogotovo u Donjeckoj oblasti. Prema Vašem mišljeju, koliko visoku cijenu ona plaća na frontu za određena teritorijalna osvajanja? Kako ocjenjujete ruske vojne gubitke?
Herasimenko: Rusija nastavlja agresiju s nesmanjenim intenzitetom. Svakodnevni napadi na civilnu infrastrukturu, energetska postrojenja i stambena područja pokazuju brutalnost neprijatelja. Linija fronta, duga preko 1.200 kilometara, postala je poprište intenzivnih sukoba. Situacija na prvoj liniji fronta jeste vrlo teška.
Na teritoriji naše države nalazi se oko 600 hiljada ruskih vojnika, ali pošto Odbrambene snage Ukrajine brane cijelu zemlju, neprijatelj ima brojčanu nadmoć na pojedinim dijelovima linije fronta. Ruska vojska koncentriše svoje najbolje jedinice na području Pokrovska i ulaže sve napore da ga zauzme. Rusi tradicionalno često koriste tzv. taktiku „mesnih talasa“ u svojim jurišima na ukrajinske položaje. Odbrambene snage Ukrajine uspješno zadržavaju neprijatelja i nanose značajne gubitke uz zadržavanje kontrole nad ključnim pozicijama.
Gubici neprijatelja u ratu znatno su veći od gubitaka Ukrajine. Rusija je 2024. izgubila više vojnika nego u prethodne dvije godine svog agresorskog rata. Ukupni neprijateljski gubici tokom prošle godine iznosili su više od 434 hiljada ljudi, uključujući oko 150 hiljada poginulih. Prema podacima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, od početka sveobuhvatne invazije, Rusija je zabilježila nenadoknadive gubitke u iznosu preko 818 hiljada vojnika.
Analitika: Kako ocjenjujete vojno-tehničku pomoć Ukrajini od strane partnera? Uspijeva li Ukrajina da jača u uslovima sveobuhvatnog rata sopstvenu vojnu industriju?
Herasimenko: Ukrajina je bila i biće duboko zahvalna svim svojim partnerima, koji stoje uz nas od početka ruske sveobuhvatne vojne invazije, uključujući, naravno, i Crnu Goru, na svoj pruženoj vojno-tehničkoj, finansijskoj i svim ostalim vrstama pomoći, koja bukvalno spašava živote naših ljudi.
Sa druge strane, ovo nije dobrotvornost, nego direktna investicija naših partnera i prijatelja (prije svega iz komšiluka) u sopstvenu bezbjednost s obzirom na ruske otvorene ekspanzionističke ambicije.
Međutim, Ukrajina nikada nije namjeravala da se oslanja na stranu vojnu i finansijsku pomoć na neodređeno vrijeme. Naš cilj je postizanje samodovoljnosti. I naporno smo radili da to ostvarimo. Od 2022. Ukrajina je šest puta povećala svoju odbrambenu industriju. I možemo proizvesti mnogo više. Sada proizvodimo više samohodne artiljerije određenih tipova mjesečno nego neke od najvećih evropskih država-članica NATO-a za godinu dana.
Ukrajina je samo prošle godine proizvela 1,6 miliona dronova, a ove godine će se taj broj još povećati. Kapaciteti ukrajinskih bespilotnih letilica jedno su od mnogih vrijednih sredstava koje već doprinose transatlantskoj bezbjednosti. Ukrajina je potpuno spremna da da značajan doprinos tome i da iskoristi svoj strateški ekonomski potencijal za dobrobit kako naše države, tako i naših partnera.
Kad govorimo o pomoći, trebalo bi naglasiti da su sankcije ključno sredstvo pritiska na Rusiju. Iako ruska propaganda tvrdi drugačije, sankcije smanjuju sposobnost Moskve da finansira rat i značajno utiču na njenu ekonomiju. Zbog toga insistiramo na jačanju sankcija, posebno u sektorima energetike, bankarstva i vojno-industrijskog kompleksa.
Takođe, zamrznuta ruska imovina mora biti upotrijebljena za rekonstrukciju Ukrajine. Međunarodna zajednica mora nastaviti sa ekonomskim i vojnim pritiskom kako bi agresor shvatio da je mir jedini izvodljiv put. Budući da je ratni budžet Rusije za 2025. 25% veći od prošlogodišnjeg, bolje je zaustaviti Putina sada u Ukrajini, nego se kasnije baviti još većim problemima i posljedicama za cijeli evropski kontinent.
Takođe želio bih reći da bi Evropi valjalo da prestane da se oslanja na Rusiju po pitanju energenatai da što više diverzifikuje svoje izvore energije. Pragmatična i strateška politika koju su usvojile sve zemlje članice EU obezbijediće njihovu energetsku i ekonomsku sigurnost i stabilnost. Moskva je dugi niz godina koristila energente kao oružje i ucjenjivala evropske i druge vlade. Era oslanjanja Evrope na rusku energiju konačno bliži se kraju.
Analitika: Da li smatrate posljednji sastanak ministara odbrane Ukrajine i partnerskih zemalja u formatu Ramštajn uspješnim u kontekstu daljeg pružanja vojno-tehničke pomoći Vašoj državi?
Herasimenko: Ovo je bio vrlo konstruktivan i sadržajan sastanak. Svi razumijemo – što se tiče danas, Putinovi ciljevi u osvajačkom ratu protiv Ukrajine ostaju nepromenjeni. On nastoji da slomi i uništi Ukrajinu, oslabi evropske partnere i Sjedinjene Američke Države, kao i potkopa transatlantsku bezbjednost i međunarodni poredak, zasnovan na jasnim pravilima. Zato je naš cilj da pronađemo što je moguće više efikasnih instrumenata da primoramo Rusiju na pravedni mir.
Na nedavnom sastanku u Ramštajnu partneri su se dogovorili o planovima podrške Ukrajini do 2027. To uključuje nove donacije, nabavke, investicije i napore za proširenje vojno-industrijske baze, uključujući korišćenje domaće proizvodnje i kapaciteta za podršku ukrajinskoj odbrambenoj industriji. To je već pomoglo da se spasu hiljade života i da se agresor gurne nazad.
Tokom svog govora, predsjednik Volodimir Zelenski je naglasio da Ukrajina 2025. planira postaviti rekord po količini i kvalitetu dronova proizvedenih u zemlji i primljenih od svojih partnera. Naša zemlja će se fokusirati na razvoj i širenje bespilotnih vazdušnih sistema. I naše bogato iskustvo po ovom pitanju bilo bi vrlo korisno i praktično za euroatlantske partnere i razvoj njihovih oružanih snaga.
Analitika: Kako bi ste prokomentarisali učešće u borbama protiv Oružanih snaga Ukrajine vojnika iz Sjeverne Koreje? Kao što znamo, Ukrajina ima prve ratne zarobljenike iz njihovih redova.
Herasimenko: Moskva, nažalost, jasno pokazuje da traži eskalaciju rata, a ne mir. Uvlačenje od strane Putina u rata protiv Ukrajine vojnika Sjeverne Koreje je jedan od slikovitih primjera toga.
Ukrajinske odbrambene snage zarobile su nedavno prva dva redovna vojnika iz Sjeverne Koreje. Ovi pojedinci, iako posjeduju ruska dokumenta, čak ne govore ruski jezik. Ovo je značajan uspjeh za Ukrajinu jer ruske snage obično ubijaju ranjene severnokorejske vojnike kako bi spriječile njihovo zarobljavanje (ili oni sami vrše samoubistva).
Ovo je živopisan primjer kako vojni savez između dva autoritarna režima u Rusiji i Sjevernoj Koreji ugrožava ne samo evropsku bezbjednost već i bezbjednost na Korejskom poluostrvu i u Indo-pacifičkom regionu. Zato moramo pojačati pritisak i na Moskvu i na Pjongjang. Oba zločinačka režima moraju se suočiti sa potpunom izolacijom i razornim sankcijama. Kim snabdijeva Putina projektilima, opremom i topovskim mesom. Ali pitanje je takođe: šta Putin pruža Kimu zauzvrat? Imamo dokaze da Rusija podržava sjevernokorejsku ekonomiju, razvoj prirodnih resursa, vojne kapacitete i odbrambeno-industrijski kompleks. Pjongjang takođe traži pristup ruskoj raketnoj i nuklearnoj tehnologiji.
S obzirom na sve to, zaključio bih da maksimalni vojni i ekonomski pritisak na Moskvu u cilju postizanja mira kroz snagu u Ukrajini uz stvarne i efikasne sigurnosne garancije je pravi način da se ukroti ne samo agresivno militarističko ponašanje ne samo Rusije, nego i Sjeverne Koreje. Ovo je ozbiljno bezbjednosno pitanje koje seže vrlo daleko od Ukrajine.
