U samom centru Berlina, u nekadašnjem istočnom dijelu grada, na nekoliko stotina metara od željezničke stanice Fridrihštra, ova ogromna i sumorna betonska kocka postala je za protekle četiri godine jedna od najposjećenijih kulturnih atrakcija njemačke prijestonice.
Svrha bunkera, koji je 1942. godine sagrađen prema nacrtu Hitlerovog arhitekte Alberta Špera, bila je da obezbijedi oko 2.500 osoba tokom bombardovanja za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Borosi su bunker kupili 2003. godine i na njegovoj gornjoj ploči sagradili prostran stan.
Kako je podsjetila agencija Frans pres, prvu postavku, u maju 2008. godine, posjetilo je oko 120.000 ljudi, sve do njenog zatvaranja prije nekoliko mjeseci, s ciljem da se predstavi potpuno nova kolekcija.
"Bila je to teška odluka, jer su često umjetnici lično dolazili kako bi izlagali svoja djela u ovom netipičnom mjestu. Ipak, pomislili smo da ako već nešto mijenjamo, bolje sve da promijenimo", rekla je Karen Boros u četvrtak, predstavljajući izložbu medijima.
Karen Boros i njen muž Kristijan, koji je rođen u Poljskoj, a, kako precizira AFP, bogatstvo stekao u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, predstaviće novu izložbu djela umjetnika koji su svi na ovaj ili onaj način povezani sa Berlinom.
"Najstarije djelo datira iz 1990. godine, a najmlađe je staro šest sati i njega je Tomas Cip, koji ima ključ od bunkera, postavio tokom noći", kazao je Kristijan Boros.
Ovo zdanje ima dugu istoriju, s obzirom da je dvije godine poslije Drugog svjetskog rata u tadašnjoj sovjetskoj okupacionoj zoni služilo kao zatvor, nakon čega su ga vlasti Demokratske Republike Njemačke transformisale u takozvani "Bunker banana" (Bananen Bunker), gdje je skladišteno tropsko voće koje je, prema legendi, predsjednik Kube Fidel Kastro poklanjao Istočnoj Njemačkoj.
Priča se tu ne završava, jer je zdanje poslije pada berlinskog zida, 1990-ih godina, postalo jedan od najposećenijih tehno klubova prijestonice.
"Bila je to vjerovatno najglasnija diskoteka na svijetu. Njeni zidovi debljine nekoliko metara bez prozora i njen nizak plafon činili su pravu rezonantnu kutiju u potpuno zadimljenoj atmosferi", opisao je vlasnik zdanja Kristijan Boros.
Među djelima u sadašnoj postavci mogu se vidjeti i fotografije Volfganga Tilmansa koji je ovjekovječio raznovrsno tropsko voće u tada pet spratova visokom skladištu "Banana bunkeru", u poslijeratnom Istočnom Berlinu.
Među djelima 23 umjetnika u novoj postavci će od danas biti izložena i ostvarenja poznatog Danca Olafura Eliasona, kao i kineza Ai Vieveija, poznatog po njegovim stavovima protiv kineskih vlasti.
Kristijan Baros, međutim, tvrdi da je njegova djela, između ostalih i jedno drvo visoko šest metara, kupio isključivo zbog njihove umjetničke vrijednosti, a ne zbog političkog angažmana Veiveija.
Među 130 djela koja je od danas u bunkeru moguće vidjeti ima fotografija, slika, skulptura i drugih umjetničkih konstrukcija i instalacija.
