Najveći broj pripadnikaJNA,preko 7000, koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik,bio je izCrne Gore, podsjećaju iz ovih NVO. U napadu je bila angažovana i posebna jedinica crnogorskog MUP-a. Suočavanje s ovom sramnom epizodom iz bliske prošlosti je neophodno da bi se uvidjele zablude i spriječilo da se isto ponovi.
"Ratna operacija Dubrovnik bila je po činjenju osvajački, rušilački i pljačkaški pohod na Republiku Hrvatsku", zapisali su o učešću Crne Gore u ratu protiv Hrvatske istoričari profesor dr Šerbo Rastoderi mr Novak Adžiću tekstu o učešću Crne Gore u ratu protiv Hrvatske.
"Radilo se o nepravednom, osvajačkom ratu protiv Hrvatske, u kojem se Crna Gora osramotila, jer se upregla u politiku JNA i Slobodana Miloševića", rekao je Nikola Samardžić, ministar vanjskih poslova Socijalističke Republike Crne Gore u vrijeme napada na Dubrovnik, u svjedočenju na suđenju generalu Pavlu Strugaru pred Haškim tribunalom.
Iz ove tri NVO podsjećaju da je tog 6. decembra 1991. godine,19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60.
"Više stotina granata ispaljeno je nastaro gradsko jezgro,zaštićeno kaosvjetskakulturnabaštinaUNESCO-a.Šest zgrada je sasvim uništeno,više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun.Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli suPavo Urban(23 godine) i Tonči Skočko(18), dok su tri osobe teško ranjene", navode u saopštenju.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal)je zbog zločina izvršenih prilikom protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra 1991.osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po godina zatvora i admiralaMiodraga Jokića, na sedam godina zatvora.Admiral Jokić je priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti za postupke svojih potčinjenih, ali je stav tužioca bio da nije izdao naređenje za granatiranje. On se istog dana izvinio za napad Dubrovčanima i hrvatskom ministru, izrazivši žaljenje zbog žrtava i oštećenja.Za napad na Dubrovnik je bio optužen i kapetan JNA Vladimir Kovačević – Rambo, iz Nikšića, ali je Haški tribunal odustao od toga da mu sudi zbog njegove nesposobnosti za suđenje. Kasnije je i sud u Beogradu, gdje Kovačević ima prebivalište, protiv njega odbacio optužnicu.
Haško Tužilaštvo se bavilo samo granatiranjem Starog grada 6. decembra 1991. godine, a ne i drugim zločinima izvršenim od strane pripadnika JNA, tokom svih šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja.
Za sve to vrijeme je stradalo116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat isistematskiopljačkanaprivatnai javnadobra, grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode,a i upomorskoj i vazdušnoj blokadi.Ti podaci ukazuju naizvršenje brojnih ratnih zločina.
"Međutim, Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvoima obavezu da samoinicijativno procesuira zločine koji su počinjeni tokom rata u Hrvatskoj i na tome treba da sarađuje sa hrvatskim državnim odvjetništvom", navodi se u saopštenju.
Prema posljednjim informacijama dobijenim od Županijskog suda u Splitu, protiv bivših vojnih starešina JNA iz Srbije i Crne Gore, koji se pred tim sudom terete za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, raspisane su potjernice. U Hrvatskoj su optuženi:Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan ZeciZoran Gvozdenović. Miodrag Jokić je preminuo u oktobru ove godine.
Kako Srbija i Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine,nejasno je zašto hrvatsko pravosuđe ove predmete nije dostavilo Srbiji i Crnoj Gori radi procesuiranja.
"Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama", zaključuju u saopštenju.
