Brojni problemi u funkcionisanju Botaničkog vrta Dulovine ugrožavaju njegov opstanak u formi u kojoj ga je prije gotovo pola vijeka osnovao bračni par Vincek, konstatovano je u nacrtu planu upravljanja tim spomenikom prirode, od 2025. do 2029. godine, koji je na javnoj raspravi do 25. marta.
Predlagač plana kojim je predviđeno investiranje u iznosu od 600.000 eura je JP Nacionalni parkovi Crne Gore.
Naglašeno je da je najveći problem parka to što se smanjuje broj trava i biljnih vrsta po kojima je taj prostor jedinstven na botaničkoj mapi planete.
– Gubitak znatnog broja vrsta može se pripisati različitim faktorima kao što su nedostatak resursa za adekvatno održavanje, prisutnost invazivne vrste Erigeron canadens i klimatskim promjenama, nedovoljna promocija istorijskih činjenica – navedeno je u dokumentu.
OSNIVANJE BAŠTE
Vrt Dulovine su 1981. godine počeli da stvaraju svjetski priznati botaničar Danijel Vincek i njegova prva supruga Vera sa ciljem da se na njemu sakupe, prikažu i promovišu najvažniji autohtoni predstavnici flore crnogorskih planina. Botanička kolekcija koja sadrži vrste koje imaju status endemičnih, reliktnih i rijetkih su zbirka koja na malom prostoru prikazuje florističko bogatstvo Crne Gore te je sama po sebi jedinstven prostor koji ima muzejski karakter.
Originalna botanička i naučna priča zaokružena je odlukom Zavoda za zaštitu prirode 1994. godine kada bašta, površine 646 m², dobija status – Spomenik prirode Botanički vrt Dulovine. Iz godine u godinu povećavao se broj trava, a zbog njih su u Kolašin dolazili i naučnici i turisti iz cijelog svijeta. Danijel Vincek je 2018. godine, tri godine prije smrti, odlučio da svoju botaničku baštu pokloni državi Crnoj Gori. Upravljanje ovim istinskim hramom botanike preuzelo je JP Nacionalni parkovi Crne Gore, odnosno NP Biogradska gora.
Vrt je, podsjeća se u planu upravljanja, bio mjesto objedinjavanja planinske flore Crne Gore, prije svega Bjelasice, Sinjavine, Komova, Moračkih planina, Prokletija, Hajle. Takođe su u manjem broju bile prisutne i trave sa viših područja primorskih planina kao što su Rumija, Lovćen i Orjen. Autori plana konstatuju da je u međuvremenu došlo do gubitka znatnog broja biljnih vrsta.
– Obnovi i održavanju zbirke biljaka u bašti, nije se pristupilo planski. JP Nacionalni parkovi je nekoliko puta slalo na proceduru Opštini nacrt plana upravljanja Botaničkim vrtom Dulovine (2019-2024), međutim institucionalni odgovor je izostao - Skupština opštine Kolašin ga nije usvojila. To je ključni razlog nemogućnosti JP Nacionalni parkovi Crne Gore, da na sistematski način pristupi upravljanju baštom. Dalje, to je rezultiralo činjenicom da su parcele osiromašene u odnosu na prvobitni koncept koji je osmislio osnivač Danijel Vincek. Nekadašnju zbirku od 499 vrsta, koje su bile dokumentovane u skladu sa tada aktuelnim praksama, na dan posljednjeg popisa u avgustu 2024. godine, činilo je 188 sistematikom prepoznatih biljaka. Upravljač trenutno ne raspolaže podacima o ukupnom broju vrsta u 2024. godini s obzirom da nijesu popisane proljetnice i druge vrste koje su do avgusta završile ciklus vegetacije – ističe se u dokumentu.
Ukazano je i na problem rasijavanja.
– Botanička kolekcija je prvobitno bila organizovana u 38 parcela na osnovu morfoloških, fizioloških, taksonomskih i erkoloških karakteristika biljaka. Popisom 2024. godine ustanovljeno je da ima značajnih odstupanja i da je prisutno rasijavanje i širenje pojedinih biljaka u više parcela, gdje nijesu prvobitno pripadale. Takođe, evidentirano je nekoliko primjeraka invazivnih biljaka, što dodatno ukazuje na promjene u biljnom fondu ovog prostora. Cilj je da se vrati prvobitni koncept vrta sa 38 parcela kako ih je definisao i organizovao Danijel Vincek – navedeno je u nacrtu plana upravljanja spomenikom prirode Botanički vrt Dulovine.
PITATI STRUKU
Obrađivači plana iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore ističu da je vrtu neophodna obnova te da je zbog toga neophodno uređenje i održavanje. Sve će se temeljiti na povratku inicijalnoj ideji Danijela Vinceka. Takav koncept je neophodno zadržati.
Kada je o problemima riječ, navode da u vrtu nije uspostavljeno sistematsko dokumentovanje biljaka i pratećih podataka.
– U arhivi se čuvaju stari zapisi koji nijesu obnovljeni, niti ažurirani. Ti podaci nijesu digitalizovani, a znatan dio dokumentacije vezane za vrt, nije dostupan Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore. Takođe, u proteklom periodu nije bilo značajnih iskoraka u drugim funkcijama Botaničkog vrta kao što su naučna istraživanja, program uzgoja, zaštita ugroženih vrsta. Popravljanje takvog stanja podrazumijeva saradnju sa botaničarima koji rade u institucijama Crne Gore kao što je Agencija za zaštitu živozne sredine, Prirodnjački muzej, Prirodno-matematički fakultet. Neophodno je uključivanje volontera, saradnja sa NVO sektorom, angažovanje stručnog osoblja, a prije svega botaničara koji će na stručan način voditi računa o zasadima i njihovoj dopuni. Takođe, treba obnoviti sistem navodnjavanja kap po kap - ističe se, između ostalog, u nacrtu plana.
Prvi put od osnivanja parka evidencija broja posjetilaca vođena je prošle godine kada ga je posjetilo oko hiljadu učenika. Riječ je o nenajavljenim i sporadičnim posjetama.
Ustanoviti dan Danijela Vinceka
Planom je predviđeno da se poveća vidjivost i promocija Botaničkog vrta, i sve vrijednosti koje ima. U tom kontekstu se predlaže ustanovljenje dana Danijela Vinceka.
– Taj datum i događaji koji bi ga pratili, bila bi i prilika da se provjeri stepen obnove vrta kao i činjenica koliko je ponovo afirmisan koncept koji je imao osnivač – Danijel Vincek. Bio bi to svojevrsni praznik botanike, ali i ekologije i zdravog života u Crnoj Gori – navedeno je u planu.
Autori podsjećaju da djelo i lik Danijela Vinceka samo za sebe predstavlja jedinstveni primjer, ne samo u granicama Crne Gore, već ima regionalni i širi značaj.
– Brojni spisi, bibliografski podaci, pisma, novinski članci i snimljene naučno-popularne TV emisije, daju za pravo da se na mnogo viši nivo izdigne djelo i lik gospodina Vinceka, na način da ne samo Kolašin, već i cijela država promoviše njegovu ostavštinu koja je nemjerljiva i u kulturološkom i u florističkom smislu – istaknuto je.
Vincek je rođen 1926. godine u Zagrebu. U Crnu Goru doselio je 1960. godine. U njegovu čast proglašena je i biljka sa Prokletija Alchemilla vincekii Plocek.
Vrt nema botaničara, agronoma...
Botanički vrt Dulovine zapošljava ukupno četiri radnika, među kojima je i Zora Vincek, koja je angažovana na osnovu ugovora o poklonu vrta. JP NPCG je angažovalo tri radnika za održavanje prostora.
– Međutim, kako bi se plan upravljanja efikasno sproveo, neophodno je angažovati dodatno osoblje, uključujući botaničara, agronoma, edukatora, te osoblje za promociju i komunikaciju sa posjetiocima. Obnovu i održavanje florističkih jedinica u vrtu potrebno je provjeriti botaničaru koji će na stručan način voditi brigu o zasadima kao i o njihovoj dopuni. Takođe, potrebno je angažovati vrtlara/agronoma koji će voditi brigu o zasadima. Edukatori i interpretatori se mogu angažovati iz organizacionih jedinica JP NPCG. Tokom sezone posjećivanja i/ili intenzivnijih radova u vrtu, kapaciteti se mogu unaprijediti kroz volonterske programe, bilo da je u pitanju struka ili druga javnost koja će se po pozivu JP NPCG uključiti u aktivnosti u vezi sa Botaničkim vrtom Dulovine. Takođe, potencijale za jačanje kapaciteta potrebno je tražiti i u saradnji sa lokalnom zajednicom – navedeno je u nacrtu plana.
Redovno godišnje održavanje Botaničkog vrta u prvoj godini, prema procjenaama JP Nacionalni parkovi Crne Gore, koštalo je 69.580 eura, a narednih godina 47.880 eura.
