Ministarstvo finansija predložilo je da se iz budžeta za narednu godinu izdvoji 163,3 miliona EUR, a kako bi zdravstveni sistem bio održiv, smatra Hrapović, neohodna su makar 172 miliona EUR.
„Veća autonomija Fonda podrazumijeva i veću odgovornost. Boli nas taj model i nizak iznos finansiranja“, poručio je Hrapović na okruglom stolu Finansijska održivost zdravstvenog sistema.
Cilj skupa je, kako je naveo Hrapović, da se ukaže na specifičnosti funkcionisanja zdravstvenog sistema i potrebu za većom budžetskom autonomijom Fonda za zdravstveno osiguranje.
Ministrarstvo finanisja, prema riječima Hrapovića, nema kadrove koji treba tim da se bave. „Oni ne znaju probleme kao što mi znamo i kao što zna naš kadar“.
Ukoliko predloženi budžetski iznos bude usvojen, ocijenio je on, može se dovesti u pitanje održivost zdravstvene zaštite.
On je rekao da je pitanje da li planirani novac može da zadovolji potrebe za zdravstvenom zaštitom, „i da li će moći za taj iznos da se kupi odgovarajuća zdravstvena zaštita“.
„Želim da još jednom razmisle oni koji nam kreiraju budžet i promijene opredijeljeni iznos“, poručio je Hrapović.
Kako je naveo, funkcionisanje zdravstvenog sistema otežavaju obaveze Fonda i zdravstvenih ustanova koje su 30. septembra ove godine iznosile 15,6 miliona EUR.
Veliki problem, kako je kazao, postoji kod stomatološke zdravstvene zaštite, gdje je novac za sljedeću godinu smanjen, „iako je povećan broj stomatoloških ambulanti sa kojima je Fond potpisao ugovor i broj osiguranika kojima je omogućena stomatološka zaštita iz Fonda“.
„Postojeći model finansiranja zdravstva u Crnoj Gori suprotan je sa koncepcijom razvoja Fonda i njegove uloge u finansiranju zdravstvene zaštite osiguranika koji je utemeljen Zakonom o zdravstvenom osiguranju“, rekao je Hrapović.
On smatra da njihovi zahtjevi treba da budu uvaženi kako bi se održao funkcionalnim zdravstveni sistem koji bi odgovorio potrebama građana.
Tamara Gačević iz Ministarstva finansija je kazala da ukupan budžet Crne Gore iznosi koliko budžet fonda države u regionu, na primjer Slovenije.
„Ukupan budžet je oko 1,3 milijarde i mi smo planirani 163 miliona za zdravstvo. Takva je situacija, kriza, prihodi. Projekcije za sljedeću godinu se uklapanju u ono što smo mi projektovali“, kazala je ona.
Prema riječima Garčević, raspravlajlo se o preraspodjeli budžeta u tom resoru, „ali sljedeće godine ide i čak nova klasifikacija“.
„Znači neće se ići na ono što Fond zdravstva insisitira da sve ide u jednu stavku, već na dalju subanalitiku“, poručila je ona.
Bivši direktor hrvatskog Fonda za zdravstveno osiguranje, Tihomir Strizrep, kazao je da njihov budžet iznosi 3,2 milijardi EUR.
Predsjednik Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije, Samo Fakin, kazao je da je Fond te države u potpunosti autonoman i da se sav novac koji se skuplja za zdravstvo sabira na posebnom računu državne blagajne.
„Dnevna politika se tu ne miješa. Važno je da se zdravstvo shvati kao jedna od bitnih osobina svake države. To su životna pitanja za svakog građana a ne za trenutnu političku opciju“, rekao je Fakin.
Godišnji budžet slovenačkog Fonda iznosi 2,5 milijardi EUR.
Budžet srpskog Fonda za zdravstveno osiguranje za narednu godinu, prema riječima direktora Aleksandra Vuksanovića, iznosi 2,2 milijarde EUR.
„To je mali iznos ali kvalitet u našoj zdravstvenoj zaštiti ne zaostaje“, kazao je on.
Na skupu su učestvovali predstavnici Vlade, Svjetske banke, direktori fondova zdravstva iz okruženja, predstavnici Unije poslodavaca, Ljekarske komore, Sindikata zdravstva i članovi Upravnog Fonda.
