Svojim umjetničkim ostvarenjima je, kako je naglasila, prešao granice nacionalne kinematografije.
“Usavršavajući se od samog početka svoje duge i plodne rediteljske karijere koju je počeo prije više od 70 godina kada je kao stipendista polazio slavni Eksperimentalni kinematografski centar (Centro Sperimentale di Cinematografia) u Rimu, Veljko Bulajić svakim je svojim novim filmom, bez obzira na tematiku, unaprjeđivao standarde hrvatske kinematografije, kaže se u saučešću i dodaje da je njegov debitantski cjelovečernji igrani film iz 1959. “Voz bez voznog reda” zasluženo postigao veliki uspjeh i osvojio nagrade”, kazala je Obuljen-Koržinek.
11
Tokom svog bogatog filmskog djelovanja, izražavao je, prema njenim riječima, posebnu sklonost istorijsko-političkim temama, od ratnih spektakala Kozara i Bitka na Neretvi do drame Uzavreli grad te istorijskih filmova Atentat u Sarajevu i Čovjek koga treba ubiti, koji su ostali u sjećanju generacijama publike i postizali izuzetan uspjeh kod domaće i strane kritike.
“Širinu Bulajićeva umjetničkog opusa i interesa potvrdio je dokumentarni film Skoplje ’63 o razornom potresu koji je pogodio Skoplje 1963. godine, nagrađen na venecijanskoj Mostri, za koji je primio UNESCO-ovu nagradu Kalinga”, navodi Obuljen-Koržinek u saopštenju.
Opus Veljka Bulajića ostaće upisan u antologiji hrvatskog filma i, navodi ona, po broju i po važnosti nacionalnih i svjetskih priznanja, među ostalim, nagrade na festivalima u Veneciji, Monte Karlu, San Sebastijanu, Moskvi, Nju delhiju, a posebno nominaciju Bitke na Neretvi za Oskara u kategoriji najboljeg stranog film.
“Na Pulskom filmskom festivalu zaslužio je više Zlatnih Arena za najbolji film i režiju, a ovjenčan je i Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo i odlikovanjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi, zaključuje se u saučešću ministarke.
