Bivši ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević saslušani su juče u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru povodom krivične prijave Inspekcije za zaštitu kulturnih dobara zbog, navodno, nelegalnog postavljanja spomen-ploče u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj dok, uporedo, nova garnitura u vladinom resoru zaduženom za vojsku, na čelu sa Filipom Adžićem, istrajava na tome da ne dozvoli pristup opštinskim službama da uklone obilježje sa vojnog objekta.
To je juče zvanično potvrđeno Pobjedi u Ministarstvu pravde, iz kojeg su na naše pitanje zašto nijesu dozvolili pristup opštinskim službama da, i pored stava Abazovićeve vlade da je obilježje sporno, u utorak 31. januara uklone ploču, naveli da su istim povodom koji je predmet našeg upita „dali svoj stav još u oktobru prošle godine“.
“Ulazak u vojne objekte predstavnicima pravnih lica, kao i fizičkim licima nije dozvoljen bez prethodne saglasnosti Ministarstva odbrane, a pripadnici VCG su dužni da na osnovu Zakona o Vojsci i Pravila službe VCG obezbjeđuju sve vojne objekte. Kao i u prethodnim situacijama, pripadnici Vojske Crne Gore postupili su u skladu sa Zakonom i Pravilima službe”, navodi se u odgovoru Biroa za odnose s javnošću Ministarstva odbrane.
Ministarstvo takvu saglasnost nije dalo ni za vrijeme Konjevića, koji je ujedno bio i potpredsjednik Vlade, ali ni u utorak kada su opštinske kotorske službe, u drugom pokušaju, nakon prethodnog zahtjeva i najave, mogle samo da konstatuju da im nije omogućen pristup, a kamoli izvršenje rješenja inspekcije koja je još u oktobru naložila da se obilježje „ukloni u roku od tri dana“.
Faktički, insistiranjem na stavu iz oktobra potvrđuje se da Ministarstvo odbrane i Vojska drže do ranijeg stava smijenjenog ministra Konjevića prema kojem inspekcija nije ni imala ingerencije da odlučuje o obilježju postavljenom na objektu VCG, čime se obesmišljava i postupak iniciran po krivičnoj prijavi inspekcije protiv dvojice bivših ministara.
ZAKON I NADLEŽNOSTI
Nakon saslušanja u tužilaštvu, bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić ocijenio je da je inspekcija koja je podnijela krivičnu prijavu nenadležna za vojni objekat na kojem je obilježje zatočenim u nekadašnjem logoru Morinj postavljeno prošle godine na ceremoniji kojoj su prisustvovali hrvatski zvaničnici.
Spomen-ploču u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj 10. oktobra prošle godine svečano su otkrili crnogorski ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim zvaničnicima, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i ministrom odbrane Hrvatske Tomom Medvedom.
Dvojica bivših ministara tvrde da prilikom postavljanja spomen-ploče nije prekršen nijedan zakon, jer je ona postavljena u skladu sa Zakonom o odbrani i Vojsci koji precizira da svim pokretnim i nepokretnim stvarima u okviru vojnog objekta upravlja isključivo Ministarstvo
odbrane, uključujući i urbanistička rješenja na imovini VCG, odnosno njenom objektu.
Krivokapić je kazao da je inspekcija koja je podnijela krivičnu prijavu nenadležna za vojni objekat na kojem je postavljena spomen ploča.
“Ponoviću ono što smo više puta rekli, mi smo ispunjavali program Vlade Crne Gore, radili smo ono što je obaveza na evropskim integracijama Crne Gore i što su osnovne ustavne odredbe”, naveo je Krivokapić.
Naglasio je da je to vrlo važna odredba u Ustavu Crne Gore u preambuli, kao vrijednosna odredba, evroatlantske integracije Crne Gore.
“Bez suočavanja sa prošlošću nema našeg evroatlantskog puta. Ne samo Hrvatska, već i druge članice traže to od nas. Ta spomen-ploča je logičan iskaz naše moralne, političke, a i pravne obaveze, imajući u vidu presude suda u Hagu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, koji je jasno locirao udruženi zločinački projekat i velikosrpstvo kao njegovu ideološku osnovu”, kazao je Krivokapić.
IZGOVOR ILI POVOD
Ploča u Morinju bila je kamen spoticanja u Vladi, koja je izgubila povjerenje parlamenta 19. avgusta, i bila je direktan povod da premijer u tehničkom mandatu inicira smjenu Krivokapića i Konjevića za čije je javno djelovanje naveo da je „u kontinuitetu odstupalo od zvaničnih stavova Vlade“.
Na Abazovićev prijedlog ministri već smijenjene Vlade razriješeni su u parlamentu sa funkcije 21. oktobra glasovima 41 poslanika Demokratskog fronta, Demokrata, koalicije Crno na bijelo i Socijalističke narodne partije.
Dan kasnije ministar bez portfelja i čelnik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović napustio je Vladu, navodeći da je smjena Krivokapića i Konjevića motivisana postavljanjem ploče u Morinju, a da
je u suštini povod mnogo dublji „jer brane interese Crne Gore i zastupaju fundamentalne vrijednosti na kojima počiva njena državnost“.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je početkom januara da spomen-ploču postavljenu u bivšem logoru Morinj treba ukloniti jer nije postavljena u skladu sa propisima, a umjesto nje postaviti novu po predviđenoj proceduri i sa izmijenjenim tekstom jer, kako je naveo, postojeći u dovoljnoj mjeri ne odražava odgovornost Crne Gore za uspostavljanje logora i amnestira tadašnju vlast.
Primjedbe na tekst sa spomen-obilježja imao je jesenas i zvanični Beograd koji je uputio protestnu notu zbog prisustvovanja hrvatskih ministara na otkrivanju spomen-ploče, uz obrazloženje da im je sporna formulacija na ploči – da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije.
Hrvatska je na to odgovorila da se Srbija ne smije miješati u njene odnose sa Crnom Gorom, što je, prema ocjeni Zagreba, pokušano slanjem protestne note, uz napomenu da formulacija na ploči - da je logor osnovan tokom velikosrpske agresije nije fabrikovana interpretacija ni jednostrano tumačenje, već je potvrđena činjenica i presudama Haškog suda te rezolucijama UN-a.
“A upravo su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i njihovo prihvatanje i sprovođenje jedan od važnih kriterijuma u pristupnim pregovorima Srbije sa EU”, glasio je odgovor Hrvatske zvaničnom Beogradu.
3
