Sudar ledenog brijega i “neuništivog” broda na njegovom prvom putovanju jeste bio konačni udarac koji je doveo do tragedije u kojoj je poginulo 1.514, a spaseno svega 710 osoba, ali je lunarni fenomen koji se dogodio tri mjeseca ranije postavio prepreku “Titaniku”, navodi se u novoj studiji.
Nevjerovatno rijetka kombinacija astronomskih faktora, uključujući najbliži prilazak Mjesecu Zemlji za 1.400 godina, uzrokovao je neobično visoku plimu januara 1912, otkrili su naučnici.
Takva plima bi pomjerila ogromne ledene brijegove sa njihovog mjesta kod obale Kanade i dovela ih niže, ka jugu. Tačno tri mjeseca kasnije plima bi ih dovela do linije kojom su se kretali brodovi, na mjesto na kojem se odigrao istorijska tragedija.
“Titanik je išao punom brzinom u područje sa ledenim brijegovima, to je ono što je stvarno potopilo brod, ali Mjesec nam govori kako se neobično veliki broj ledenih brijegova našao na njegovom putu”, izjavio je profesor Donald Olson sa Univerziteta u Teksasu.
Neobično visoke plime, poznate kao “proljećne”, događaju se kada su Mjesec i Sunce poređani na način kojim su njihove gravitacije uvećane. Naš satelit je 4. januara 1912. došao najbliže Zemlji u prethodnih 1.400 godina, a najbližu tačku je dosegao za svega šest minuta punog Mjeseca.
Ovaj rijedak događaj odigrao se samo dan nakon što je Zemlja načinila svoj najbliži godišnji prolazak oko Sunca, pa je nevjerovatna kombinacija faktora uzrokovala rekordnu proljećnu plimu.
To je bilo dovoljno da se pokrene ogroman broj ledenih bregova iz voda oko Labradora i Njufaundlenda i otjera u južne struje, da bi stigli u aprilu na liniju kojom se kretao Titanik.
“Ne znamo gdje je u januaru 1912. tačno bio ledeni brijeg s kojim se sudario Titanik, niko to ne može da zna, ali ovo je mogući scenario”, zaključio je Olson.
(blic.rs)
