Od naroda ništa ne smije da bude važnije – ni crkva, ni partija.
To će vam danas poručiti - Jugosloveni. Riječ je o narodnom pokretu koji za sada djeluje u Crnoj Gori i u Srbiji, a koji baštini komunističku ideju i antifašizam. Žele da očuvaju jugoslovenski identitet, a potom i da ojačaju jugoslovensku zajednicu u bivšim republikama, ili kako oni to znaju reći – “našim državama”.
A u našim državama stanje i nije tako sjajno – dodaće i sami da narod loše živi, a da se u većini nekadašnje Jugoslavije već dugo povampirila četnička i ustaška ideologija. Revizionisti će, po njihovom mišljenju, izgubiti savremenu bitku sa činjenicama.
Ako ste Jugoslovene zamišljali kao grupu starih nostalgičara – zaboravite. Jer, pokret okuplja i niz aktivista mlađih generacija, koji nemaju iskustvo života u Jugoslaviji.
Nedavno su i na ulicama više crnogorskih gradova osvanuli njihovi plakati, sa kojih su poručili “ima nas”. Tragom te propagande, došli smo do Đorđa Škorića, predsjednika Glavnog odbora Narodnog pokreta Jugosloveni.
Zastupamo narod iz himne “Hej Sloveni”
Na početku, Škorića smo pitali kakvo je danas stanje u eks-jugoslovenskim republikama, odnosno da li su od naroda važniji i crkva i partije.
“U većini bivših jugoslovenskih republika danas se prema građanima sasvim drugačije postupa i oni ne žive dobro. Mi zastupamo onaj narod koji je prolio more krvi za slobodu, narod iz himne “Hej Sloveni”, iz stiha “Dok za narod srce bije njihovih sinova”, dodaje on.
Ostrašćene pristalice kleronacionalističkih pokreta u partizanskim spomen pločama i bistama vide glavne protivnike njihove retrogradne politike
Pokret, kako ističe Škorić, baštini jugoslovensku ideju i komunističke vrijednosti.
“Naš cilj je jačanje jugoslovenske nacionalne svijesti i jugoslovenske zajednice u bivšim republikama. Strateški cilj je da motiviše i ohrabri građane da se na predstojećim popisu stanovništva izjasne kao Jugosloveni”, ističe on.
U Crnoj Gori nacionalizam uzeo maha
Jugosloveni su za sad aktivni u Srbiji i u Crnoj Gori. U našoj državi već imaju aktiviste u Podgorici, na Cetinju, u Herceg Novom i Igalu.
“Dobar dio Crne Gore i dalje beskompromisno baštini vrijednosti socijalističke Jugoslavije i partizanske borbe iz koje je takva država proistekla. Određeni dio naroda, ipak, miješa antifašističku i komunističku tradiciju sa elementima fašističke ideologije”, primjećuje Škorić.
U Crnoj Gori postoji i druga strana priče, koju posljednjih godina sve češće gledamo – od rušenja spomen ploča maljevima do uriniranja po spomenicima.
“U novije vrijeme u Crnoj Gori prisutna je politika previranja. Nacionalizam je uzeo maha. Ostrašćene pristalice kleronacionalističkih pokreta u partizanskim spomen pločama i bistama narodnih heroja vide glavne protivnike njihove retrogradne politike. Neposredni izvršilac pomenutih vandalizama je uglavnom zavedena omladina, kojoj se partizanska borba predstavlja kao loša, sa ciljem da se u Crnoj Gori rehabilituju klerofašisti. Slično je i sa dijelom mlađe populacije koja jugoslovensku trobojku sa petokrakom vidi kao provokaciju srpskih ili crnogorskih nacionalista, ne shvatajući da je petokraka zvijezda simbol slobode”, smatra on.
Petokolonaši gube na značaju
Fenomen “izjednačavanja”, međutim, u gotovo svim državama bivše Jugoslavije sve više uzima maha, a razdoblje NOB-a danas se tumači kako kome padne na pamet. Saglasan je sa tim i predsjednik Glavnog odbora Jugoslovena.
“Svjedoci smo povampirenja četničke ideologije u Srbiji, dijelu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali i povampirenja ustaštva u Hrvatskoj i dijelu BiH. To se dešava još od sredine osamdesetih. Ta situacija dovela je do neprirodne pojave nacionalšovinizma u tim republikama, a taj narativ neprekidno traje do danas”, poručuje on.
Škorić, ipak, vjeruje kako danas “neprijateljsko i petokolonaško djelovanje” gubi na težini, “budući da nacionalšovinistička strana nije priložila istorijski validne dokaze za svoje tvrdnje”.
“Kada pogledate ko danas piše te revizionističke knjige, primijetićete da su vodeći autori inženjeri mašinstva, elektrotehničari i filozofi – u svakom slučaju osobe koje nemaju veze sa istorijom kao naukom.Pravi istoričari, čak i oni naklonjeni revizionizmu, daleko su oprezniji u ocjenama i analizi”, dodaje on.
Edukovati zavedenu omladinu
No, kad je revizija već prisutna, jedno od ključnih pitanja je i kako se boriti protiv nje.
“Problem je što mlađa generacija najviše sluša te bajke i basne. Ono na čemu svi moramo raditi je realno sagledavanje situacije u socijalističkoj Jugoslaviji i edukacija zavedene omladine, one koja je svjesna da su to laži, ali koja ipak dolazi u psihološku koliziju sama sa sobom. Tu možemo povući paralelu sa današnjom sredovječnom generacijom, kojoj su preko noći promijenili sistem vrijednosti, kada su "dobri" momci postali "loši" i obratno. Takva je situacija neodrživa i istina polako ali sigurno isplivana na vidjelo”, ističe on.
Naš stav je da su komunističke partije i pokreti koji su formirani i aktivni na teritorijama Crne Gore i Srbije krenuli sa lošeg na gore
Potreba za ponižavanjem partizanske borbe i same uloge Josipa Broza Tita, smatra naš sagovornik, prisutna je isključivo kod vladajućih struktura u ovdašnjim državama.
“Oni su spremni na sve,čak i na građanske sukobe, samo da bi ostali na svojim pozicijama. Ipak, posljednjih godina, primjetno je pozitivističko i tiho pominjanje maršala Tita od strane vladajuće strukture, pogotovo u Srbiji, ali to je samo rezultat nemogućnosti izbjegavanja te teme i pokušaj dobijanja jeftinih političkih poena kod Jugoslovena i komunista dok opšti diskurs i dalje ostaje isti”, ocjenjuje on.
Nećemo postati partija
Ima danas, smatra Škorić, projugoslovenskih i komunističkih organizacija koje se rado bave dnevnopolitičkim i vjerskim temama. No, ima i drugačijih primjera – nedavno su na gradskim izborima u Gracu pobijedili komunisti, koje je predvodila liderka koja u kancelariji drži fotografiju Josipa i Jovanke Broz.
Za razliku od Austrije, na prostoru Crne Gore i Srbije, kako smatra Škorić, situacija je drugačija.
“Naš stav je da su komunističke partije i pokreti koji su formirani i aktivni na teritorijama Crne Gore i Srbije krenuli sa lošeg na gore”, konstatuje on.
Narodni pokret Jugosloveni, kako on poručuje, neće upasti u tu zamku, s obzirom na to da imaju drugačije prioritete.
“U sprovođenju planova i ciljeva mi nijesmo vezani za izborne cikluse. Smatramo da bi nam kratkoročne dnevnopolitičke stranačke aktivnosti samo odmogle i udaljile nas od ključne ideje – da sačuvamo jugoslovenski identitet i stvorimo jaku jugoslovensku zajednicu” zaključuje on.
