Premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je na konferenciji za novinare da je dokument usvojen, te da će tim povodom ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić danas razgovarati sa novinarima.
– U tom procesu mi smo konsultovali sve tradicionalne vjerske zajednice u Crnoj Gori i došli do nekog rješenja koje je prihvatljivo za sve zainteresovane strane –ustvrdio je Krivokapić.
Saopštio je da je o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti razgovarao i sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem i da mu je rekao da taj dokument „nije pitanje odnosa prema nekoj crkvi“, već da je to „pitanje odnosa prema imovini“.
– Ako vi želite da u Crnoj Gori neko može vašu kuću, koju ste gradili na vašem imanju, nekim zakonom da prepiše na državu i da vi dokazujete u tom dijelu, onda se mi razlikujemo u startu. Ne pričam ni o jednoj pojedinačnoj crkvi. Nas je ministar pravde informisao da je sa svim zajednicama imao razgovor, da li je to moguće sve ugraditi u ovom trenutku - nije, ali ja sam i gospodinu Varheljiju rekao da je ovo samo prelazno rješenje koje omogućava da imovina bude zaštićena – istakao je Krivokapić.
Rekao je i da je Varheljiju najavio da će se raditi novi zakon „koji će biti po najvećim mogućim standardima“.
– I on je rekao da bi vrlo rado podržao ekspertsku priču koja dolazi iz Evrope i na taj način razriješio ove naše probleme – zaključio je premijer.
Do zaključenja ovog broja Pobjede, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije bio dostupan na sajtu Vlade.
A koliko je čitav proces bio transparentan, jasno je i po sadržaju saopštenja koje je medijima juče ujutro dostavljeno iz Jevrejske zajednice Crne Gore, nakon sastanka sa predstavnicima Islamske zajednice i Katoličke crkve u našoj zemlji.
Navodi se da su se sastali kako bi razmijenili mišljenja o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona.
- Svi prisutni predstavnici vjerskih zajednica slažu se da je rok za eventualne sugestije sa njihove strane kratak da bi mogle poslati zvanični stav. Prisutni cijene napor nove Vlade i resornog ministarstva da se poboljšaju zakonska rješenja – kratko je navedeno u saopštenju.
Nadbiskup Barske nadbiskupije i apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rok Đonlešaj i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić prošle sedmice kazali su Pobjedi da su o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti upoznati u srijedu, 9. decembra, (dva dana pošto je konstituisana Vlada), kada ih je Leposavić pozvao na sastanak, uručio im dokument i tražio da se o njemu izjasne za dva-tri dana.
Iako Leposavić i Krivokapić tvrde da je Zakon izmijenjen u intenzivnoj komunikaciji sa tradicionalnim vjerskim zajednicama u našoj zemlji, jasno je da nije bilo nikakvog, a kamoli intenzivnog dijaloga.
Crnogorska pravoslavna crkva nije ni pozvana da se upozna sa izmjenama Zakona.
Partije
Iz Socijaldemokratske partije juče su upozorili da se izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti „želi cementirati povlašćen položaj SPC i legalizovati njeno vlasništvo nad uzurpiranim crnogorskim kulturnim i sakralnim dobrima, koji će umjesto državi i svim građanima Crne Gore suštinski pripasti drugoj državi“ i najavili su da će podnijeti amandmane.
Član Predsjedništva SDP-a Nikola Đurašković istakao je da bi usvajanjem ovih izmjena nova parlamentarna većina stala iza odluka iz 1918. i 1920. godine kada su nasilnom aneksijom ukinute crnogorska država i autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva.
Izmjenama ovog zakona, kategoričan je on, ispunjava se nalog koji je SPC dala novoj parlamentarnoj većini, postavljajući joj premijera i veći dio kabineta i kadrova po dubini državne administracije.
Oglasili su se i iz prosrpske Ujedinjene Crne Gore s porukom da podržavaju izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
- Brisanjem sramnih članova 61, 62, 63 i 64 iz pomenutog zakona vratiće se normalno stanje u naš pravni sistem i, ubijeđeni smo, normalno stanje u državi – poručili su oni.
Ocijenili su i da „ministru Leposaviću učinjeni prijedlog izmjena treba da služi na čast“.
Istorijski kontinuitet
Kao i prošle sedmice, resor ministra Leposavića javnost je o izmjenama Zakona obavijestio preko dnevnika Dan, kojem je dokument i dostavljen, a nezvanično im je saopšteno da će na sjednici Vlade iz izmijenjenog Člana 24 biti uklonjena odrednica „po svom istorijskom kontinuitetu“. Taj član Zakona definiše koje će vjerske zajednice biti upisane u evidenciju vjerskih zajednica.
Bilo je planirano da on glasi:
„U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisuju se postojeće vjerske zajednice koje su pravni subjektivitet stekle po svom istorijskom kontinuitetu i ranijim propisima, odnosno čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od strane državnih organa u pravnom sistemu i koje su djelovale kao pravna lica“...
Srpska crkva u Crnoj Gori jedina je vjerska zajednica koja je odbila da se registruje, zahtijevajući poseban status, obrazlažući ga „istorijskim kontinuitetom“ i predstavljajući se kao vjerska organizacija koja je starija od države.
Plan je bio da se eliminiše istorijski fakticitet postojanja Crnogorske pravoslavne crkve koja je postojala u svim državotvornim oblicima naše zemlje, zaključno sa Knjaževinom i Kraljevinom Crnom Gorom, i da se SPC ustanovi kao „državna crkva“.
Za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Vladi je potreban glas 41 poslanika, što znači da bi za njega trebalo da glasaju i predstavnici koalicije koju je predvodila Ura Dritana Abazovića.
Poslanik ove partije u parlamentu je i Cetinjanin Filip Adžić kojeg su građani Crne Gore i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve javno pozvali da ne podrži izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
On juče nije odgovorio na pitanje hoće li podržati Vladin prijedlog Zakona.
Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo prošle sedmice pozvao je političke partije, nevladine organizacije, javne, naučne i kulturne poslenike i crnogorska udruženja u rasijanju „da organizovano i zajednički ustanu u odbranu slobode i nezavisnosti države koju je napala njena Vlada“ i ne dozvole da izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti budu usvojene.
