Iz Instituta reaguju povodom navoda koje je Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskoga fakulteta u Nikšiću iznio na račun ovog Insituta, Ministarstva nauke i Ministarstva obrazovanja u pismu koje su juće uputili premijeru Igoru Lukšiću, nezadovoljni što neki njihovi projekti nijesu prihvaćeni za finansiranje na konkursu koji je raspisalo Ministarstvo nauke.
Između ostalog, u pismu se tvrdi da su u recenzijama za njihove odbijene projekte „prepoznali rukopis direktora Instituta, dr Adnana Čirgića”, te da Vlada protežira „nacionalistički kurs obrazovne politike”.
“Iz ranijih iskustava poznato je da čelnike Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti nikakvi naučni motivi ne mogu ponukati na reakciju. Posljednja ofanziva koju su pokrenuli tempirana je pred popis i njeni rezultati dobro su znani. Novi pokušaj da na sebe skrenu pažnju očekivano je lišen naučne motivacije i vezan za pitanje finansijske uskraćenosti, pri čemu tragove svoje retrogradne djelatnosti pokušavaju ukriti gomilama nesuvislih optužbi na račun drugih. Da o naučnoj surevnjivosti nema ni zbora, jasno je ukoliko se uporede rezultati ovih dviju institucija”, stoji u reagovanju Instituta.
U Institutu negiraju da su recenzenti iz Instituta za crnogorski jezik i književnost negativno ocijenili njihove projekte na konkursu ministarstava nauke i prosvjete.
Svugđe u svijetu, osim na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, doktorske disertacije ne smatraju se uspjehom katedre ili fakulteta, već isključivo plodom naučne ambicije pojedinaca! Međutim, u odsustvu bilo kakvih rezultata oni se pozivaju na broj doktorskih i magistarskih radova kao na tobožnji uspjeh studijskoga programa koji predstavljaju. Nasuprot tome, Institut za crnogorski jezik i književnost nazivaju „kadrovski jadnom i žalosnom institucijom“. Ne znaju da time nikakvu štetu ne mogu nanijeti Institutu, ali je itekako nanose i studijskome programu koji predstavljaju, i Filozofskome fakultetu i kompletnome Univerzitetu Crne Gore.
A ta ‘kadrovski jadna i žalosna institucija’ – za godinu i po postojanja – pokrenula je i realizovala niz značajnih projekata”, tvrdi se u reagovanju Instituta, uz podsjećanje da će Institut do kraja ovoga mjeseca imati više od trideset objavljenih knjiga i zbornika.
U štampi je višetomna „Istorija crnogorske književnosti“, pokrenuta je izrada monografije o književnome radu Crnogoraca Vojvodine, prevedena su četiri renomirana svjetska autora iz oblasti lingvistike i teorije književnosti, objavljena je „Povijest svjetske književnosti“, pokrenut je projekt kritičkih izdanja crnogorske usmene poezije, publikovane su četiri književnoistorijske monografije o Njegošu, a u pripremi su još tri, pripremljen je deveti broj jedinoga međunarodnog filološkog časopisa u Crnoj Gori koji održava kontinuitet izlaženja.
„Nikšićki profesori naš projekat izrade kompletne višetomne bibliografije ‘Njegoš’ smatraju nepotrebnim jer im je očito znano da se sličnim poslom – nesumnjivo ne i s istim ciljem – bavi i Matica srpska u Novome Sadu. Budući da projekat Instituta smatraju nepotrebnim u poređenju s projektom Matice srpske, potpuno je jasno s kakvih ideoloških pozicija čelnici rečenoga studijskog programa nastupaju”, tvrde u Insitutu.
Insitut će krajem ovoga mjeseca ugostiti najpoznatijega svjetskog lingvistu današnjice Dejvida Kristala, koji će održati predavanje u Hotelu Podgorica, a u Institutu je na crnogorski jezik prevedena je i najnovija njegova knjiga.
„No, neće nas začuditi ako ‘naučnici’ sa Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti ‘nacionalističkim divljanjem’ proglase i saradnju Instituta sa uglednim svjetskim filolozima i publikovanje knjiga Dejvida Kristala, Milivoja Solara, Žana Rusea, Antoana Kompanjona i dr.
Institut poziva, na kraju, zaposlene sa Studijskog programa da na predstojećem Sajmu knjiga u Podgorici zakupi štand pored štanda Instituta za crnogorski jezik i književnost, kako bi javnost na licu mjesta mogla uporediti dosadašnji rad obje institucije.
