„Istorija Crne Gore“ češkog istoričara Františeka Šisteka, publikovana u izdanju Matice crnogorske, predstavljena je sinoć pred brojnom publikom u Muzeju Podgorice.
Oknjizi su govorili ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, istoričariDragutin Papović i Adnan Prekić, urednik izdanja Novica Samardžić i autor. Medijatorka programa bila je glumica Ivana Mrvaljević.
„Františeka Šisteka mnogi od nas odavno ne posmatraju kao gosta, on ovdje ima širok krug prijatelja i izvanredno vlada našim jezikom. Diplomski, magistarski i doktorski rad posvetio je crnogorskoj istoriji, kao i veliki broj kasnijih projekata, a sve to krunisao „Istorijom Crne Gore“ na 800 strana, u poznatoj češkoj ediciji „Istorija država“, pa onda i ovim izdanjem u Crnoj Gori,“ kazao je Samardžić.
Na tragu Vaclika, Holečeka, Kube i Čermaka
Osvrnuvši se na ranija Šistekova djela objavljena u izdanju Matice posebno je naglasio i njegovu ulogu u povratku interesa za crnogorskuistoriju u Češkoj.
„Objavljivanjem ʻIstorije Crne Goreʼ“ argumentovano možemo reći da autor nastavlja djelo svojih prethodnika poput Jana Vaclika, Jozefa Holečeka, Ludviga Kube ili Jaroslava Čermaka“, istakao je Samardžić.
Ambasadorka Češke Janina Hrebičkova istakla je važnost kulturne diplomatije kao jednog od najznačajnijih stubova međunarodne saradnje.
„Između zemalja je potrebno stvarati i druge veze, ne samo diplomatske, državne i političke. Bitno je stvarati prijateljske veze, povezivati se sa ljudima, raditi na promociji naroda, kulture i identiteta. Sve to radi František Šistek“, kazala je Hrebičkova.
Uspješan projekat prevođenja i objavljivanja Šistekovog djela, prema riječima ambasadorke Češke, tek je početak buduće bogate kulturne saradnje naših zemalja.
Istoričar Dragutin Papović istakao je da je riječ o sintezi dugogodišnjeg istraživačkog rada.
Najbolja istorija Crne Gore iz pera izvanjca
„Pisanje ovog djela zahtijeva temeljnu erudiciju, dobro poznavanje crnogorske istoriografije, uz vanredan napor autora da savlada jezik. Ovo nije prva istorija Crne Gore koju je pisao neki stranac ali je sigurno najbolja istorija koju je pisao izvanjac“, ocijenio je Papović.
Naglašava da je poseban kvalitet knjige to što se bavi savremenim događajima gdje je teško povući liniju između istorije i sadašnjosti.
„Knjigu autor okončava 2017. godine kada Crna Gora ulazi u NATO savez. U domaćoj istoriografiji još nemamo naučnih radova koji se tako studiozno bave ovim periodom. Šistekovo djelo treba da dobije zasluženo mjesto u crnogorskoj istoriografiji i kulturi“, zaključio je Papović.
Bez romantičarskog narativa
Istoričar Adnan Prekić napominje da obimno djelo obuhvata dug period od praistorije do 2017. godine, te da objedinjuje arhivsku građu i izvore novijeg perioda. Osvrnuo se, pored ostalog,na činjenicu da autor Crnu Goru tretira kao jedinstven geografski prostor od davnih vremena do danas. I Kod Šisteka, primjećuje Prekić, nema romantičarskog narativa i ne postoji ni jedan mit na koji Šistek nije ukazao i pojasnio što stoji iza njega.
„Potpuno otvoreno govori o mitu o knezu Lazaru, mitu o prvoj srpskoj kraljevini Duklji, o Kosovskom mitu, razobličava brojne mitove iz crnogorske istorije“, istakao je Prekić.
Crna Gora u evropskom kontekstu
Još jedan važan kvalitet, prema riječima Prekića, izdvaja Šistekovu od knjiga domaćih istoričara.
„To je problem kontekstualizacije i smještanja istorije u širi evropski kontekst. Za razliku od crnogorskih istoričara koji znaju biti autistični Šisteku polazi za rukom da priču o ključnim događajima iz naše prošlosti smjesti u širi kontekst“, istakao je Prekić.
Autor „Istorije Crne Gore“ František Šistek kazao je da nije slutio da će se jednog dana knjiga naći pred publikom u Crnoj Gori.
„Kada sam završio češko izdanje pomislio sam da bi moglo biti zanimljivo i crnogorskim čitaocima. Svako ko je pisao knjigu zna da je to velika patnja i žrtva. Imalo je još štošta da se napiše i mislim da ova knjiga može imati dva toma“, kazao je Šistek.
Ovo je treća Šistekova knjiga koju je objavila Matica crnogorska.
Rukopis je s češkog preveo književnik i prevodilac Adin Ljuca. Recenzenti češkog izdanja su istoričari Ladislav Hladki iz Instituta za istoriju Češke akademije nauka u Brnu i Petr Stehlik sa Masarikovog univerziteta u Brnu. Redakturu crnogorskog izdanja uradio je Boban Batrićević, a lekturu Aleksandar Radoman. Urednik izdanja je Novica Samardžić.
